Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod u drugom je tromjesečju ove godine 6,3 posto realno manji u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.

Situacija je pritom nešto bolja nego u prvom kvartalu kada je BDP bio manji za 6,7 posto. Ipak, stručnjaci nisu zadovoljni i kažu da je situacija gora nego što su očekivali.

Nezavisni ekonomist Damir Novotny smatra da će treći kvartal, nakon što se pribroji zarada od turističke sezone, ublažiti pad gospodarstva no da ovako loš drugi kvartal znači da procjene pada BDP-a na godišnjoj razini treba revidirati možda i na 6 posto.

Zabrinjava i pad industrijske proizvodnje te svih ostalih sektora izloženih stranim tržištima poput izvozne proizvodnje, drvne industrije ili prijevoza. Na sve to negativan utjecaj ima još i pad domaće potrošnje i pad javnih investicija.

Istraživanja ujedno pokazuju da nam ni malo dalja budućnost nije svijetla.

Tridesetak domaćih i stranih ekonomista za Svjetsku banku su pripremili studiju o konvergenciji Hrvatske s EU i stopama rasta.

Studija ponavlja poznate teze da se rast ne može temeljiti na dotoku kapitala već na produktivnosti, koju Hrvatska može povećavati većim zapošljavanjem, kasnim umirovljenjem, nižom cijenom rada, smanjenjem poreza i socijalnih davanja, te ulaganjem u obrazovanje i inovacije.

Hrvatska bi pak mogla više od drugih profitirati na tome što je EU još 2000. godine postavio smjernice za budućnost, ako one budu aktualne i nakon globalne krize.

EU se, naime, obvezao na jačanje zajedničkog tržišta usluga, povećanje zaposlenosti, micanje administrativnih barijera i slično. No to ipak ne znači da će Hrvati bolje zarađivati nego sada.

Sljedećih 15 godina Hrvatska može povećati svoj BDP za 27 posto, što je dvostruko više nego što će rasti zemlje članice EU. Veće i brže zapošljavanje moglo bi dovesti i do smanjenja realnih plaća, i u nas i u drugim državama.

Iz studije se, međutim, ne vidi utjecaj globalne krize, budući da zbog nje zaposlenost pada, a nezaposlenost raste.

Idućih 15 godina Hrvatska može postići iskorak samo ako poveća razinu zaposlenosti stanovništva radne dobi sa sadašnjih 57 na 65 posto, utrostruči izdatke za istraživanje i razvoj s 1 na 3 posto udjela u BDP-u te ulaže u znanje.

Poveća li se zaposlenost na 65 posto, Hrvatska idućih 15 godina može povećati izvoz za više od trećine, potrošnju za 20 posto i BDP 26,7 posto, ali Hrvati neće živjeti bitno bolje i kvalitetnije nego što žive sada jer bi u tom razdoblju plaće bile realno veće svega 3,6 posto.

Visoke stope rasta kao u proteklih deset godina su prošlost a studija je dobrodošla pomoć vladi kod pripreme proračuna za 2010. godinu, tvrde stručnjaci.