Rusija je svoje sporove počela rješavati silom, a ne diplomacijom, zamijenivši tako gospodarsku moć vojskom, tvrde analitičari britanskog BBC-a, vjerujući da je ta glavna razlika od ponašanja SSSR-a nakon kraja Hladnog rata garancija da se takvi odnosi među svjetskim silama ne mogu vratiti.

Govorom u Kremlju prije desetak dana ruski predsjednik Vladimir Putin dao je naslutiti da se Rusija ne kani zaustaviti na Krimu i da se poput osnažena imperija sprema uzvratiti udarac nakon ponižavajućeg poraza, što je u očima mnogih Rusa bio raspad Sovjetskog Saveza.

Danas se Zapad pita koliko je daleko Putin spreman ići, piše BBC-jev dopisnik i ocjenjuje da je ruska prijetnja Ukrajini očita, da je prijetnja Moldaviji moguća, a pitanje je kamo će se dalje širiti.

Upravo zbog toga baltičke države raduju se što su prije deset godina postale članice NATO-a koji ih prema ugovornim obvezama štiti od vanjske, u ovom slučaju moguće ruske prijetnje, piše BBC.

Navodi da NATO tu ulogu odvraćanja može provoditi raspoređivanjem manjih vojnih formacija u baltičkim zemljama i u Poljskoj. Manjim, gotovo stalnim vojnim vježbama može ojačati svoju nazočnost u tim državama. Potporu Ukrajini može iskazati partnerskim odnosom, ne tako da je primi u punopravno članstvo već pomažući joj da bolje planira svoje obrambene kapacitete, da ojača vojnu učinkovitost i slično.