Nedavno istraživanje pokazalo je kako su banke koje su potrošile više novca na političko lobiranje bile 'prvi izbor' pri dodjelama novca u procesu bailouta kojim je vlada SAD-a spašavala svoje posrnulo financijsko tržište.

Prema istraživanju Rana Duchina i Denisa Sosyura, profesora iz  Ross School of Businessa sa sveučilišta Michigan, banke čiji su direktori i visoki dužnosnici radili u Federal Reserveu lakše su dolazile do sredstava iz Troubled Asset Relief Programa (TARP).

Uz njih dobro su prošle i banke čiji su dužnosnici sjedili u odborima TARP-a što je još jedan u nizu dokaza kako politički utjecaj, a ne poslovna sposobnost, igra ključnu ulogu u procesu kojime se troše novci ameriičkih poreznih obveznika, javlja Reuters.

Banke čiji su dužnosnici sjedili u odborima Federal Reservea imali su 31 posto veću vjerojatnost da dobiju sredstva TARP-a, a one čiji su uposlenici bili bliski suradnici ili članovi financijskih odbora koji su aranžirali bailout imali su 26 posto više šanse da se domognu 'spasonosnog' novca.

Od kraja rujna oko 700 financijskih institucija dobilo je 205 milijardi dolara iz TARP-a, a odmah su na vidjelo počeli izlaziti detalji o 'punjenju džapova' državnim novcem što je u SAD-u uzrokovalo brojne kritike i prosvjede.

Potpredsjednik skupine lobista The Financial Services Roundtable Scott Talbott izjavio je da studija daje iskrivljenu sliku o bankama i bailoutu jer iz nje nije isključeno devet najvećih banaka koje su, prema njegovim riječima, od strane vlade bilo "intenzivno preporučano" da uzmu novce od bailouta. Među tim bankama su Goldman Sachs Group Inc, JPMorgan Chase & Co i Morgan Stanley koje su sredstva dobivena bailoutom vratila, te Bank of America Co i Citigroup Inc koje su nedavno najavile da će vratiti dobivena sredstva.

Talbott je dodao i kako je 116 milijardi dolara od strane banaka vraćeno uz kamate što je ocijenio kao "jasan dokaz da su banke o poreznom novcu vrlo dobro brinule".

No, nadzornici TARP-a koji su pratili i još uvijek prate bailout, kažu kako će on gotovo sigurno rezultirati gubitkom za porezne obveznike što je procjena kojoj u korist ide i izjava Baracka Obame kako unatoč ogromnim sredstvima koje su banke dobile, mali poslovni subjekti još uvijek stagniraju jer dobivaju premalo kredita.