« Svijet
objavljeno prije 6 godina i 1 mjesec
PROBLEMI

Azovsko more, zona sukoba

Ukrajina i Rusija za incidente u Kerčkim vratima okrivljuju jedna drugu. Analitičari pak primjećuju da ovaj sukob pogoduje i Putinu i Porošenku u zaustavljanju pada njihove popularnosti

Ruski ratni brodovi prijete
Ruski ratni brodovi prijete (Twitter)
Više o

Ukrajina

,

Rusija

,

Azovsko more

Ukrajinski parlament bi mogao proglasiti ratno stanje za idućih 60 dana - barem je takva poruka otišla s krizne sjednice nacionalnog Vijeća sigurnosti kojim je u noći s nedjelje na ponedjeljak predsjedavao predsjednik Petro Porošenko. On je naglasio kako eventualno uvođenje ratnog stanja ne znači da Ukrajina planira ofanzivne akcije već da se radi „isključivo o zaštiti našeg teritorija i sigurnosti naših građana". Dodao je da se time ništa neće promijeniti na crti bojišnice u istočnoj Ukrajini.

Porošenko je također stavio prvi poziv rezervnog sastava vojske u stanje pripravnosti, ali je dodao da to ne znači mobilizaciju, bar ne u ovom trenutku.

Drugi ukrajinski političari bili su oštriji u tonu. „Ovo nije samo napad na nas, već izazov za cijeli civilizirani svijet. Ovo je rat s Ruskom Federacijom u našoj zemlji i šire od toga", napisao je šef diplomacije Pavel Klimkin na Twitteru. On je za njemački tabloid Bild događaje od nedjelje nazvao „činom agresije protiv Ukrajine u neutralnim vodama Crnog mora".

Ruska mornarica je u nedjelju silom zaustavila ukrajinske brodove u Kerčkim vratima koja spajaju Crno i Azovsko more. Najprije je oštećen ukrajinski vojni teretni brod, da bi potom bila zaplijenjena još tri broda uz otvaranje paljbe. Prema izvještaju ukrajinskih medija, ranjeno je šest ukrajinskih vojnika.

Ruska tajna služba FSB priopćila je da su ukrajinski brodovi bili ilegalno u ruskim vodama te da se nisu htjeli zaustaviti kada im je tako naređeno. Prema dogovoru Moskve i Kijeva, ukrajinska strana bi trebala prijaviti prolazak brodova što se, kako tvrdi FSB, ovaj put nije dogodilo.

Putin i Porošenko u borbi za rejting?

Kerčka vrata se nalaze između ruskog kopna i anektiranog poluotoka Krim i predstavlja jedini vodeni put kojim ukrajinski brodovi mogu stići iz Odese u Mariupolj. Azovsko more je prethodnih mjeseci bilo poprište brojnih incidenata u kojima su obje strane jedna drugoj oduzimale ribarske brodove. Na to more izlazi i istok Ukrajine koji kontroliraju proruski separatisti te je zato Mariupolj postao još značajniji za Kijev, kao najistočnija luka pod njegovom kontrolom. U posljednje vrijeme ukrajinska mornarica pokušava pojačati svoju nazočnost oko Mariupolja.

„U Ukrajini su za nekoliko mjeseci predsjednički izbori. Rejting predsjednika Porošenka je vrlo loš", analizira Ina Ruck, moskovska dopisnica njemačkog javnog servisa ARD. „S druge strane je u Rusiji prema anketama podrška Putinu drastično pala i ne bi bilo prvi put da se jedan konflikt iskoristi kako bi se podigla vlastita popularnost."

U nedjelju uvečer su deseci demonstranata u Kijevu djelomično nasilno prosvjedovali ispred ruskog veleposlanstva. Jake snage policije osiguravale su zgradu. Nedaleko je zapaljen jedan automobil s ruskim diplomatskim registarskim oznakama. Ispred ruskog konzulata u Lavovu su nezadovoljnici zapalili automobilske gume.

NATO je pozvao na smirivanje tenzija i priopćio da prati razvoj u morskom prolazu i Azovskom moru. Zapadna vojna alijansa je naglasila da bez izuzetka podržava teritorijalni integritet Ukrajine i pozvala Rusiju da u „skladu s međunarodnim pravom" omogući ukrajinskim brodovima nesmetani prolaz. Slična poruka stigla je i iz Europske unije.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda hitno se sastaje u ponedjeljak popodne. Prema diplomatskim izvorima, održavanje sjednice su zatražile i Rusija i Ukrajina.

Piše: DW/agencije
27.11.2018. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno