Austrijanci su umorni od proširenja, a jedina iznimka je Hrvatska koju u Europskoj uniji želi 54 posto ispitanika, prema anketi koju je u rujnu provelo Austrijsko društvo za europsku politiku, a rezultate u utorak donosi dnevni list Kurier.

Većina ispitanika, njih 54 posto, želi da Hrvatska postane članica Europske unije, dok se 24 posto ispitanika tomu protivi, a 22 posto nema o tome mišljenje, piše list te ističe da je prije godinu dana potpora Hrvatskoj bila daleko snažnija.

Tada se za članstvo Hrvatske izjasnilo 68 posto austrijskih ispitanika, a 18 posto bilo je protiv, piše Kurier.

List podsjeća da je u međuvremenu Hrvatska završila pregovore te će ugovor o pristupanju potpisati u Varšavi 19. prosinca, a 1. srpnja 2013., postati 28. članica EU-a.

Prema istoj anketi, nakon Hrvatske najveću potporu za članstvo u Uniji Austrijanci daju Islandu. Za prijem Islanda izjasnilo se 45 posto ispitanika, 26 posto je protiv, a 29 nema stajališta.

Najmanju potporu Austrijanci daju Turskoj, zemlji koja je status kandidata dobila 2005., no u Europskoj uniji željelo bi je samo 15 posto austrijskih ispitanika, dok je 69 posto protiv, a 16 posto nema stajališta.

Prema istoj anketi Austrijanci su neskloni širenju EU-a na zemlje zapadnog Balkana. Tako bi Makedoniju, koja ima status kandidata, željelo 25 posto ispitanika, 46 posto je protiv, a 29 nema stajališta.

Srbiji, koja status kandidata tek treba dobiti, protivi se 51 posto ispitanika, a 25 posto bi je podržalo u EU-u.

Nešto manje protivljenje austrijski ispitanici pokazali su prema Bosni i Hercegovini kojoj se protivi 47 posto ispitanika, a 28 posto bi podržalo BiH kao članicu.

Crnu Goru bi kao članicu Unije željelo 27 posto austrijskih ispitanika, a protiv je 46 posto. Austrijanci se, prema istoj anketi, najviše protive mogućem ulasku Kosova: 56 posto, dok bi članstvo podržalo 21 posto.

Paul Schmidt, autor studije, objasnio je da problem niske podrške valja tumačiti, između ostalog, aktualnom dužničkom i gospodarskom krizom, krizom eura i stanjem u Grčkoj.