Nova austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl formalno je ministrica bez stranke, no na mjestu prvog diplomata zemlje našla se na poziv austrijskih desničara i njihovog šefa Heinza-Christiana Strachea. Karin Kneissl slovi kao stručnjakinja za Bliski istok i govori arapski jezik, a upravo to je bio povod i njezinim gostovanjima u brojnim televizijskim raspravama, kada se u protekle dvije godine raspravljalo o doseljenicima i izbjeglicama iz arapskih zemalja. U analizama koje se u austrijskim medijima ovih dana bave novom ministricom vanjskih poslova konstatira se tako da je Kneissl pri ovim nastupima u nekoliko navrata zapamćena po kontroverznim i provokativnim izjavama.

Austrijski analitičari polaze od toga da će Kneissl svakako podržati i jednu od najvažnijih parola nove Vlade, koja joj je na kraju donijela i pobjedu na proteklim izborima. To je zaštita granica i suzbijanje nelegalnih migracija, te manji broj izbjeglica čija se, kako tvrde, kulturološka pozadina nikako ne slaže s navodnom zapadnoeuropskom, koju izbjeglice, posebno mladi muškarci, zapravo ugrožavaju.Jedna od njih je i da su izbjeglice iz Sirije i Afganistana većinom "gospodarske izbjeglice", te muškarci između 20 i 30 godina, koji, "frustrirani i nezadovoljni sami sobom prouzrokuju nemire u arapskom svijetu, jer tamo ne mogu ispuniti norme koje se u konzervativnom arapskom svijetu nameću mladim muškarcima".

Više razumijevanja i podrške za nacionaliste?

Karin Kneissl na Balkanu do sada nije bila posebno aktivna i još uvijek se ne zna u kojoj će mjeri podržati stavove šefa desničara Heinza-Christiana Strachea, koji otvoreno podržava politiku predsjednika RS-a Milorada Dodika, te stavove Slobodarske stranke prema Kosovu, čiju neovisnost Strache također kritizira. "Tu je naravno i pitanje Rusije, za koju postoje velike simpatije u Slobodarskoj stranci, i to ne samo simpatije već i petogodišnji sporazum o suradnji između Slobodarske stranke i Putinove stranke. Imajući u vidu otvorenu anti-EU-politiku Rusije na Balkanu ova bliskost može poprimiti opasne dimenzije za tu regiju. Ne očekujem da će Austrija dirati u teritorijalni integritet zemalja Balkana, konkretno BiH, ali vjerujem da će količina razumijevanja i čak i simpatije za političare kao Milorad Dodik biti veće", smatra tako politolog sa Sveučilišta u Beču Vedran Džihić.

Budućnost Europske unije

Džihić također misli da će nova austrijska vlada zadržati strogi anti-migrantski kurs i fokusirati se na "zaštitu Europe i domovine" od ilegalnih migranata i izbjeglica. Imajući u vidu da je jedna od glavnih predizbornih parola sadašnjega kancelara Sebastiana Kurza bila da je zatvorio zapadnobalkansku rutu, Džihić je uvjeren da će njegova vlada nastojati da u kooperaciji sa zemljama Zapadnog Balkana ojača granice, policijske i druge sigurnosne službe u regiji, kako bi iste bile u stanju da budu bedem koji treba štititi Austriju i Europu od migracija. "Podršku Austrije bi tada uživali oni koji rade na očuvanju stabilnosti, neovisno o tome jesu li autokratski nastrojeni i kako vladaju u svojim državama. Ovakvu vrstu pragmatizma, kojem demokratske vrijednosti nisu centralne, je i sam Sebastian Kurz pokazao već u studenom 2016. godine podrškom Nikoli Gruevskom u završnoj fazi izborne kampanje", kaže Džihić.

Ključno za Zapadni Balkan će svakako biti i pozicioniranje Austrije unutar Europske unije, kojom će ova alpska republika predsjedavati u drugoj polovici 2018. godine. Novi austrijski kancelar Sebastian Kurz, istina, tvrdi kako će nova austrijska vlada u svakom slučaju ostati na "europskom kursu", no još nije jasno hoće li Austrija pri tome podržati reforme koje bi ojačale Europsku uniju u cjelini ili će, za što se zalaže europska desnica, budućnost EU-a vidjeti u jačanju nacionalnih država i autokratskih lidera. "Ova druga opcija bi bila kobna za demokratske procese na Balkanu, i to na taj način što bi u tom scenariju indirektno otišla i poruka u glavne gradove naše regije da su autoritarne politike i strukture u osnovi u redu", zaključuje Vedran Džihić, politolog sa Sveučilišta u Beču.