Wikileaks živi - još uvijek. Ta internet-platforma je 3. prosinca objavila tajne dokumente o pregovorima u vezi s trgovinskim sporazumom TiSA između SAD-a, Europske unije i još 22 države.

Julian Assange, osnivač i glasnogovornik Wikileaksa, to objavljivanje je dočekao u azilu u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu. Tamo je bio i kada su sredinom studenoga objavljena otkrića o Sporazumu o transpacifičkom partnerstvu TPP, a i kada je objavljeno oko 60.000 depeša iz diplomatske službe Saudijske Arabije u lipnju.

Od lipnja 2012. Assange je u zgradi ekvadorskog veleposlanstva, a lišen je slobode prije pet godina, kada se predao engleskoj policiji. Švedska je izdala nalog za njegovim uhićenjem i traži njegovo izručenje.

Predistražni postupak traje pet godina

Sudska drama počela je kada su se dvije žene jednog petka popodne u kolovozu 2010. zajedno obratile štokholmskoj policiji, nakon što su ustanovile da je Assange imao spolni odnos i s jednom i s drugom. Htjele su doznati kako ga mogu prisiliti na HIV-test. Kada su, nekoliko sati kasnije, napustile policijsku postaju, pokrenut je istražni postupak protiv Assangea - zbog silovanja i seksualnog uznemiravanja. Državna odvjetnica u Stockholmu nije željela pokretati istragu jer početna sumnja nije bila dovoljna za to. A onda je jedna druga državna odvjetnica - u Göteborgu - ipak preuzela slučaj.

Slučaj je godinama bio u predistražnoj fazi. Do danas nije podignuta optužnica! Nalog za uhićenje je formalno izdan da bi Assange bio prebačen u Švedsku kako bi tamo mogao biti saslušan. Švedska odbija dati jamstvo da Assange neće biti izručen SAD-u.

Brige zbog mogućeg izručenja SAD-u

Mogućnost da bude izručen najveća je Assangeova briga. On se zbog toga prije tri godine sklonio u veleposlanstvo Ekvadora - nakon što su iscrpljene sve pravne mogućnosti da se spriječi mogućnost tog izručenja. A ona nije samo proizvod paranoje. SAD je žestoko reagirao na otkrića Wikileaksa iz 2010. Objavljivanje ratnih dnevnika iz Afganistana i Iraka te posebno depeša američkih veleposlanstava, pokazalo je svijetu novu - i ne baš privlačnu - sliku američkih aktivnosti.

Washington je pobjesnio. Američki političari su javno tražili ubojstvo Assangea. To se događalo u vrijeme besprimjerno žestokog postupanja protiv zviždača, ali i protiv onih koji im pomažu da objave tajne informacije.

Publicista i novinar Charles Glass je u intervjuu za DW naglasio da je vlada Baracka Obame pokrenula sudske postupke protiv više novinara nego sve ranije vlade zajedno: „Oni primjenjuju Zakon protiv špijunaže iz 1917. godine - ne da bi progonili špijune, već da bi tužili novinare koji su otkrili što je sve učinila Obamina vlada kada je riječ o mučenju, ubijanju i otmicama osumnjičenih svuda u svijetu", kaže Glass. To mišljenje dijeli i Matthias Spielkamp, član uprave organizacije Reporteri bez granica: „Vidimo da zviždače progone upornije i agresivnije nego ikad."

Ograničavanje slobode medija

Spielkamp smatra da su različiti pokušaji američke vlade da spriječi daljnje objavljivanje dokumenata Wikileaksa - ograničavanje slobode medija. Reporteri bez granica prenose da je koncern Amazon, pod pritiskom američke vlade, uskratio Wikileaksu korištenje servera, a platforma PayPal prestala je prosljeđivati novac koji je uplaćivan u korist Wikileaksa. Spielkamp se protivi i tvrdnji da je Wikileaks objavljivanjem dokumenata ugrozio živote ljudi: „To nikada nije dokazano, ali se stalno iznova tvrdi."

Ima li sve to veze s postupanjem švedskog pravosuđa? To se ne može jasno dokazati. Kelnski stručnjak za kazneno pravo Nikolaos Gazeas smatra da je korektnost kaznenog postupka dovedena u pitanje. Njegova kritika se odnosi prije svega na švedsko državno odvjetništvo: „Assange do sada nije saslušan u Velikoj Britaniji. Ako imamo u vidu da je švedsko pravosuđe samo prošle godine 44 puta saslušalo optužene ili svjedoke u inozemstvu, onda je čudno to što u slučaju Assangea takva mogućnost dugo nije ni razmatrana, a zatim je odbačena iz nekih formalnih razloga."

„To stvara mjesta sumnji da švedskim vlastima nije ni stalo da saslušaju Assangea u Londonu", kaže stručnjak za kazneno pravo Nikolaos Gazeas.