Velika izložba "Art deco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata" od 26. siječnja će biti postavljena u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložba će na atraktivan način predstaviti duh vremena dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća, piše Hina.

Izložba, kako kažu u MUO-u, obuhvaća više od 750 izložaka koji na najbolji mogući način odražavaju visoku razinu stila koji je bio prihvaćen u arhitektruri i industrijskome dizajnu te u vizualnim umjetnostima, glazbi i plesu.

Slike, skulpture, fotografije, filmski isječci, plakati i predmeti primijenjene umjetnosti, od pokućstva, stakla, keramike, metala i satova do haljina i modnoga pribora, odabrani su iz fundusa MUO-a te iz drugih hrvatskih muzeja i ustanova do privatnih zbirki.

Izložena su i djela uglednih umjetnika koji su djelovali u tom razdoblju, od Ljube Babića, preko Vladimira Becića, Vilka Gecana, Marina Tartaglie i Sergeja Glumca, do predstavnika koji su odredili razvoj hrvatske arhitekture toga doba - Huge Erlicha, Stjepana Planića, Viktora Kovačića, Drage Iblera i drugih.

Postav izložbe uvodi u razdoblje nastanka mnogih obilježja suvremenosti kao što su utjecaj medija, urbana kultura, turizam, uporaba novih materijala i tehnologija, dizajn, moda i naglašenije sudjelovanje žena u društvenom životu, ističu priređivači izložbe. Može se vidjeti i utjecaj pariške izložbe održane 1925. (Exposition Internationale des Arts Decoratifs et Industriels Modernes) - utjecaj avangarde i povratak tradiciji, napominju autori zagrebačke izložbe.

Voditelj projekta, ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović izrazio je zadovoljstvo što se postavlja ta velika izložba, koja je okupila vrhunske stručnjake, dodajući da art deco kao specifičan stilski fenomen dosad nije dovoljno prepoznat u hrvatskoj povijesti umjetnosti i kulturi. Zbog toga je, dodao je, rad na izložbi intrigantniji od velikih projekata MUO-a, kao što su secesija, barok, bideremajer i drugi, koji su obilježili rad tog muzeja u posljednjih dvadesetak godina.

Iako je art deco globalni stil, on se u mnogočemu preklapa s drugim stilskim fenomenima tipa kubizam, postkubizam i drugi pa ga je katkad vrlo teško razlikovati od nekih drugih stilskih formi i idioma, istaknuo je Gašparović.

Svrha je izložbe, kako je rekao, razdoblje dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća promotriti iz nešto drugačijeg rakursa, to jest da se taj termin uvede u našu povijest umjetnosti onako kako je uveden u drugim europskim zemljama.

Projekt su, osim Gašparovića, osmislile i Jasna Galjer i Anđelka Galić. Autori pojedinih dionica su Djurdja Bartlett (moda i stil življenja), Jasna Galjer (primijenjena umjetnost i dizajn), Miroslav Gašparović (slikarstvo), Irena Kraševac (skulptura), Aleksander Laslo (arhitektura i urbanizam), Ana Lederer (kazalište) i Marija Tonković (fotografija i film).