Nekih 4,5 milijardi godina snage prirode poput vulkana, udara asteroida i potresa oblikovale su planet Zemlju.

Međutim, sada se geološka povijest nanovo ispisuje  uslijed ljudske aktivnosti, smatraju znanstvenici u radu objavljenom u ovomjesečnom izdanju GSA Today što ga izdaje Geological Society of America.

Oni okrivljuju industrijsku revoluciju za novu geološku epohu, nazvanu antropocen. Promjene u Zemljinoj atmosferi, oceanima, oblicima života i na samoj površini dovoljno su dramatične da završe epohu halocena, kažu geolozi. To razdoblje započelo je prije 12.000 godina, kada je završilo posljednje ledeno doba i planet se dovoljno zagrijao da ljudi mogu obrađivati zemlju i ubirati plodove.

Promjene- Široko rasprostranjena poljoprivreda, izgradnja gradova i preusmjeravanje i zaustavljanje rijeka promijenili su fizički izgled Zemljine površine. Povećana kiselost oceana mogla bi dovesti do erozije morskog dna.
- Industrijalizacija je dovela do povećanja ugljičnih plinova za trećinu u posljednja tri stoljeća, a u sljedećih sto godina će se udvostručiti. Toksične, umjetne kemikalije također utječu na fizički izgled planeta.
- Zbog globalnog porasta temperature, obrade zemlje koja zatire biljnu raznolikost te raznih drugih ljudskih aktivnosti, polovica oblika života koji danas postoje mogla bi izumrijeti u ovom stoljeću, prema World Conservation Union.Prekretnica

Naziv ‘antropocen’ koji označava ‘utjecaj ljudi’, popularizirao je prije šest godina Paul Crutzen, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, izjavivši da je izum parne lokomotive 1784. godine bio početak promjena i nove epohe.

Do sredine 18. stoljeća samo je 300 milijuna ljudi živjelo na Zemlji. Toliko otprilike stanovnika sada ima SAD  prema  podacima Ujedinjenih naroda, a svjetska populacija bi do 2030. godine mogla narasti sa sadašnjih 6,6 na 8 milijardi stanovnika, što će dodatno opteretiti planet.

- Prema našim istraživanjima i prikupljenim dokazima, postoji moguće opravdanje za upotrebu novog termina. Procesi na površini Zemlje znatno su se više promijenili od predindustrijskih vremena nego sama Zemljina geologija - objašnjava Jan Zalasie-witz sa Sveučilišta u Leicesteru, predsjednik Stratigraphy Commission of the Geological Society of London.

Epoha ili doba

Međutim, prijedlog za prihvaćanje antropocena kao epohe još je uvijek kontroverzan. Drugi geolozi smatraju da je sadašnje geološko razdoblje, ako uopće zaslužuje biti razlikovano, zapravo doba, a ne epoha koja se sastoji od nekoliko doba.