« Kultura
objavljeno prije 3 mjeseca i 2 dana
INTERVJU

Ante Barišić, osebujni hrvatski umjetnik

Važno je reći kako je Ante Barišić sve prisutniji na svjetskoj umjetničkoj sceni

Ante Barišić
Ante Barišić (Arhiva)
Više o

intervju

,

slikarstvo

,

Ante Barišić

U posljednje vrijeme svojim neuobičajenim likovnim angažmanom ističe se dubrovački umjetnik Ante Barišić. Važno je reći kako je Ante Barišić sve prisutniji na svjetskoj umjetničkoj sceni.

 

Gdin Barišić, prezentirali ste nedavno na Fine Art America novi ciklus. Riječ je o hrvatskim vladarima.

- Da, to je točno. Objavio sam portrete vladara Hrvatske na način koji do sada nije viđen u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Hvala vam što ste imali razumijevanja za novomedijsku umjetnot i omogućili ovaj razgovor.  
Izradio sam 34 portreta 'Prahrvata' koji su na neki način vladali na prostoru današnje Hrvatske od dolaska Hrvata pa sve do 1102. kada je sklopljen sporazum mađarskog kralja Kolomana i dvanaest hrvatskih plemena (Pacta Conventa). To su; Tomislav, Branimir, Trpimir I, Petar Krešimir IV., Borna, Dmitar Zvonimir, Vojnomir, Ljudevit Posavski, Ratimir, Braslav, Pribina, Kocelj, Godemir, Porga, Višeslav, Vladislav, Ljudemisl, Mislav, Zdeslav,  Domagoj, Inoslav, Muncimir, Trpimir II., Krešimir I., Miroslav, Mihajlo Krešimir II., Stjepan Držislav, Svetoslav Suronja, Gojslav I., Krešimir III., Stjepan I., Slavac, Stjepan II., Petar Snačić.  
Ja sam autodidakt, i nisam se povodio nikakvim imperativima postavljenim pred hrvatske likovne umjetnike na polju izrade nacionalnih simbola. Moji radovi ne podliježu istim kritikama koja važe za dobro uhodani sistem tradicionalnog slikarstva. Ovo je novo doba i za digitalno slikarstvo tek predstoji način procjenjivanja i vrednovanja likovnih djela. Proučavajući likovno stvaralaštvo koje se odnosi na navedeno doba, dobio sam  snažan poticaj da uradim nešto čega nema a trebalo bi biti. Otkrio sam svoju nišu. Naime, otkrio sam da nitko nikada nije likovno prikazao portrete navedenih vladara u obliku kolekcije. Ja sam to sada napravio i objavio na FAA, iz razloga što sam tu član još od 2009. kad nas je bilo 11.000 umjetnika a danas nas ima preko 500,000 iz cijelog svijeta, pa mislim da nema boljega mjesta za promociju mojih portreta 'Pravladara Hrvatske' ili kako sam ih službeno nazvao 'Famous Medieval Croats'.

Jeste li posebno proučavali pojedine hrvatske vladare?

- Jesam, naravno. I ako su podaci vrlo oskudni, pokušao sam na svoj način shvatiti život i način vladanja u doba ranog srednjeg vijeka, sve je to neusporedivo sa današnjom hrvatskom nacijom. Jedno je sigurno, ja nisam želio prikazati dio mizerije toga doba. Želio sam poznata povijesna imena (pra Hrvate) predstaviti u najboljem izdanju na koje mogu biti ponosni i današnji Hrvati, ali i strani svijet koji želi znati nešto više o Hrvatskoj i njenoj povijesti. Zahvaljujući digitalnom slikarstvu, danas je to puno lakše ostvarivo, a vi znate da se ja bavim uglavnom novim likovniMm mogućnostima.

Koliko je mašta igrala ulogu u realizaciji ciklusa?

- Moglo bi se reći 100%. Moje sanjarenje, maštanje ili imaginacija je beskrajna traka. Mislim da je mašta ili imaginacija neizostavan dio slikarskog stvaralaštva. Da bi naslikao portret srednjovjekovne osobe koja nema fotografiju, pa niti pismeni trag  o izgledu te osobe, mašta je jedino rješenje. Tako su nastala najpoznatija djela u povijesti umjetnosti. Uzmimo samo primjer Michelangela, nije on oslikao Sikstinsku kapelu gledajući fotografije, sve je nastalo iz njegove mašte. Dakle, mašta je ključna za stvaranje mojih originalnih i inspirativnih umjetničkih djela. Ona mi omogućava da idem dalje od pukog kopiranja stvarnosti i stvaram nove, jedinstvene vizualne svjetove.

Likovi vladara djeluju pomalo fantastično.

- Maštu nerijetko zamjenjujemo s fantazijom. Ali ako mislite na metafizičko slikarstvo kao slikarski pokret, mislim da moje portreti nemaju nikakve sličnosti. Moji srednjovjekovni vladari Hrvatske su pravi realizam koji bi prije svrstao u nadrealizam a ne u fantastiku. Većina mojih radova kao istinskog digitalnog umjetnika i istraživača su djela moje mašte.

U kojoj tehnici je izveden ovaj ciklus?

- Ja sam digitalni umjetnik, sve radim na ekranu monitora. Da bi digitalni zapis prenio na fizičku podlogu moram moju digitalnu datoteku dati ispisati materijalima muzejske kvalitete, koja ima trajnost preko 200 godina. To se radi na vrlo skupim inkjet printerima, kojih ima samo nekoliko u Europi. Ja sam osobno razradio moj postupak završavanja ispisa analognim postupkom, koji ne želim javno opisati. To sam naveo i na Fine Art America kao razlog zašto ne mogu dozvoliti njima da rade ispis mojih vladara Hrvatske. To radim tehnikom s kojom oni ne raspolažu.

Koji Vam je lik najdraži?

- Famous Medieval Croats - TOMISLAV.

Što je još novo u atelijeru?

- Moram priznati da ne znam tko mi glavu nosi. Toliko tih radova se nakupilo tijekom ovih 15 godina, a zahvaljujući digitalnom mediju u kojemu uglavnom radim, neke sam primjerke pohranio po nekoliko puta, a sada moram odabrati samo jedan najbolji. Osim toga kako je tehnologija napredovala svjetlosnom brzinom, mnogi moji početni radovi izgledaju tako jadno u odnosu na današnje. Ipak ću ih zadržati  kako bi se vidio razvoj digitalnog slikarstva. Ovo razvrstavanje je neka vrsta kazne za moju pohlepu u traganju za novim.

Što pripremate novoga?

- Pripremam kolekciju krajobraza na temu Hrvatska, u kojoj naziv 'CROATIA' je također oslikan kistom i predstavlja glavni dio slike. Namjena: turizam.

Planovi?

- Pokušati srediti sve datoteke koje sam do sada kreirao, kako bi ih nasljednici (ma tko to bio) mogli iskorištavati.

Piše: Miroslav Pelikan
31.07.2025. 09:56:00
Novi komentar
nužno
nužno