Latinska Amerika je neka vrsta uzornog posvojčeta njemačke vanjske politike: potkontinent ne pravi probleme, veseli se dobrim odnosima, ali se nitko ne trudi osobito da ih intenzivira. Otkako se SAD gotovo uopće više ne zanima za svoje stražnje dvorište, Kinezi tamo uspješno ostvaruju utjecaj - posebno trgovinom i direktnim investicijama.

Njemačka i EU u tom pogledu tapkaju na mjestu. „Njemačka vanjska politika se posljednjih godina u velikoj mjeri ravna prema krizama", kaže Günther Maihold iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) „a Latinska Amerika jednostavno nema veze s tim krizama". No, to se upravo počinje mijenjati.

Jer, ako je donedavno Njemačka znala da je najmoćnija zemlja svijeta na njezinoj strani, poslije Trumpovog istupa na summitu G7 više nema sigurnosti. Umjesto toga, nazire se da se vlada SAD-a u temeljnim pitanjima svjetske politike udaljava od njemačkih i europskih pozicija.

Kad njemačka kancelarka Angela Merkel od 7. do 11. lipnja bude putovala u Argentinu i Meksiko, to ni u kojem slučaju neće biti samo formalni posjet u sklopu njemačkog predsjedanja skupinom G20 - bit će to i podrška jednoj određenoj slici svijeta.

Očekuje se govor o temeljnim pitanjima

„Merkel je ponešto nevoljko postala braniteljica slobodne trgovine", kaže Detlef Nolte, direktor hamburškog Instituta za latinskoameričke studije GIGA. Zato bi njezina misija mogla biti značajna kada je riječ o produbljivanju odnosa sa zemljama Latinske Amerike.

U Ministarstvu vanjskih poslova kažu da se očekuje da Angela Merkel govori o temeljima njemačke politike u Latinskoj Americi. To bi i bilo primjereno, smatra istraživač SWP-a Maihold i podsjeća da je ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle svojevremeno u Argentini, Meksiku i prije svega Brazilu vidio „sile oblikovanja" koje na regionalnoj i globalnoj razini mogu dati značajan doprinos rješavanju globalnih problema kao što su slobodna trgovina ili promjene klime.

No, poslije toga su došle ekonomske krize: Argentina i Brazil su skliznuli u recesiju, a Brazil je pri tome zahvatila trajna politička kriza. Teško je reći bi li slobodna trgovina mogla spriječiti krizu, ali se zna da nijedna od te dvije zemlje godinama nije pokazivala nikakvo zanimanje za nju.

Tako pregovori Mercosura i EU-a o trgovinskom sporazumu od njihovog službenog početka 1999. i pored više pokušaja da se ožive, gotovo uopće nisu napredovali. No, direktor instituta GIGA Nolte kaže da za to nisu krivi Južnoamerikanci: „Zemlje Mercosura hoće isporučivati Europi poljoprivredne proizvode, ali to EU neće."

Meksiko je poseban slučaj

Što se tiče Meksika, ta zemlja je naklonjena svjetskoj trgovini. U usporedbi s drugim gospodarstvima Latinske Amerike, meksičko je u dobrom stanju, iako ima umjeren rast. No, ta zemlja ima puno vlastitih problema: organizirani kriminal, korupciju, migraciju i - pogotovo sada - odnose s SAD-om.

To je razumljivo, jer Meksiko ekonomski i geografski pripada Sjevernoj Americi. No, ta zemlja i s EU-om ima Okvirni sporazum kojim je dogovoreno sukcesivno povećavanje obujma slobodne trgovine određenom robom i uslužnim djelatnostima. Prije godinu dana taj Sporazum je moderniziran. Ali, iako Meksiko ima sporazume o slobodnoj trgovini s mnogim drugim zemljama Latinske Amerike i Azije, 80 posto izvoza te zemlje ide u SAD.

Nova era ili fino podešavanje postojećeg?

To bi se moglo promijeniti. Jer, ako predsjednik SAD-a Donald Trump izolira SAD od međunarodne trgovine, gospodarstvo Meksika, koje je orijentirano na izvoz, ostat će bez novih tržišta za plasiranje svojih proizvoda.

Ministar gospodarstva Ildefonso Guajardo je poslije jednog sastanka s povjerenicom EU-a za trgovinu Ceciliom Malmström  najavio da će nova verzija trgovinskog sporazuma biti zaključena krajem 2017. - i to govori o odlučnosti. Doduše, i Kina je zainteresirana za intenziviranje razmjene robe s Meksikom.

Hitno zauzeti pozicije

Merkel bi morala pozicionirati EU i Njemačku kao važne aktere, zaključuje i Günther Maihold. Ona ima o čemu pregovarati: „Meksiko već godinama gaji velika očekivanja od Njemačke - koja do sada nisu ispunjena, posebno na planu znanstveno-tehničke suradnje", prenosi ovaj poznavalac Meksika.

U Argentini bi takvo pozicioniranje moglo biti još važnije - ako Njemačka ne žei prepustiti teren drugim silama. Rusija i Indija su posljednjih godina povećale utjecaj. Kina je posebno angažirana u toj zemlji - ona tamo gradi dvije hidroelektrane i ispunjava i druge obveze po ugovorima sklopljenim još u vrijeme Cristine Kirchner. Novi predsjednik Mauricio Macri smatra da je utjecaj Kine prevelik, ali on je samo nanovo pregovarao o starim ugovorima, ali ih nije otkazao.

Merkel bi u tim zemljama pokucala na otvorena vrata kada se radi o namjeri da se stvori savez protiv SAD-a i za slobodnu trgovinu.