Možda ne zvuči mnogo, no kada vam životni vijek iznosi 774 dana to doista jest značajno, jer se radi o povećanju od 12 posto. Ono što je još zanimljivije, na taj je način poboljšana izdržljivost i koordinacija starijih miševa, a također je povećan i broj mitohondrija (služe kao izvor stanične energije) u svakoj stanici. Kada bi se ovo prenijelo na ljude, to bi značilo da bi prosječna osoba živjela 9,5 godina duže, te bi bila zdravija i više neovisna u svojoj starijoj dobi.

Naravno, to "preseljenje na ljude" predstavlja problem. Miševi nisu ljudi. Kao sisavci dijelimo 99 posto naših gena i mnogo biokemije, ali kad bi sve što vrijedi za miševe vrijedilo i za ljude, testiranja na ljudima bi postala besmislena. Istraživači su ipak jasni oko jedne stvari. Studija naime, nudi logičku podlogu za dublje istraživanje uloge aminokiselina u prevenciji i kontroli poremećaja vezanih uz starenje kod ljudi.

Aminokiseline su bazični gradivni blokovi organske kemije. Može ih se naći u repu kometa, a primjećeno je i kako se spontano formiraju u laboratoriju od vodika, amonijaka, metana i vode, dok povezane u velike lance stvaraju proteine koji čine veći dio naših tijela. Vjeruje se kako su dio života na Zemlji još od njegovih početaka.