Čak 75 posto američkih židova je u studenome 2016. glasovalo za Hillary Clinton. No, ona je izgubila na predsjedničkim izborima protiv Donalda Trumpa koji je, između ostalog, osvojio mnoge glasove na osnovu nacionalističke retorike.

Otad je porastao broj židova koji su u njemačkom konzulatu u New Yorku predali zahtjev za njemačko državljanstvo. Prema članku 116. Ustava Savezne Republike Njemačke, to pravo ima svatko kome je između 1933. i 1945. njemačko državljanstvo oduzeto. A to pravo važi i za potomke. 2014. i 2015. godine je između 50 i 70 njujorških židova iskoristilo to pravo - svake godine.

Ta brojka je 2016. znatno porasla pa je samo u studenome 124 njujorška židova zatražilo njemačko državljanstvo. Otada broj onih koji podnose taj zahtjev konstantno raste - na 235 u ožujku 2017. godine.

"Zatvoriti krug"

Jedan od njih je Adam Bencan. Izvorno dolazi iz Philadelphije, ali u međuvremenu živi u New Yorku, gdje je u siječnju 2017. zatražio njemačko državljanstvo. Pritom mu je manje stalo do političke situacije, kaže on te ističe kako osjeća duboku povezanost s njemačkim nasljeđem svoga djeda kojeg je uvijek zvao na njemačkom - "Opa": "Htio sam njemačko državljanstvo kako bih zatvorio krug onoga što je moj djed izgubio."

Stoga se namjerava jednog dana i preseliti u Njemačku. Trumpova pobjeda je tu želju možda čak i još malo pojačala, kaže Bencan: "Promjena političke klime bi mogla igrati ulogu u tome kako brzo bih se mogao preseliti."

Ne ulaziti u rizik

I drugdje u Sjedinjenim Američkim Državama se ljudi pozivaju na svoje njemačke pretke. Za Terry Mandel iz kalifornijskog Berkeleya je razlog za traženje njemačkog državljanstva jasan: "99 posto je to bila želja za tim da imam jednu drugu opciju", pojašnjava ona u izjavi za Deutsche Welle i dodaje: "Meni je uvijek bilo stalo do toga da imam jedan plan B."

Mandel je njemačko državljanstvo zatražila 2000. godine kad je konzervativni republikanac George W. Bush postao predsjednik SAD-a. Kad je onda u rujnu 2016. istraživala za jedan članak o židovima koji se pozivaju na svoje oduzeto njemačko državljanstvo, primijetila je da je njezina njemačka putovnica istekla: "Kao mnogi drugi lijevo-liberalni Amerikanci, tako sam i ja mislila da Trump nema šanse na izborima. Ali sam onda ipak mislila: Zašto bih riskirala?" Na dan prije izbora je predala zahtjeva za produženjem njezine njemačke putovnice. Trumpova izborna pobjeda, kaže Mandel, taj korak je učinila "još hitnijim i važnijim".

Luksuz izbora

Politički razlozi ni kod Ilane i Rene Sufrin nisu bili glavni motivi za odluku za njemačko državljanstvo. 26-godišnje blizanke iz Pittsburgha cijene prije svega gotovo bezgraničan pristup Europskoj uniji koji dobivaju s njemačkim državljanstvom. Prije svega se Rena osjećala oduvijek povezanom s njemačkim podrijetlom njezine bake. U gimnaziji se odlučila za njemački kao izborni jezik i kasnije je studirala u Kölnu. Ilana se, naprotiv, uvijek osjećala više kao židovka nego kao Njemica. Ona svoju njemačku putovnicu želi iskoristiti prije svega za jednogodišnje putovanje po Europi - i kako bi pored toga nešto malo i radila.

Njemačko državljanstvo su te dvije sestre zatražile zajedno 2015. godine, dakle i prije nego što je Trump objavio svoju kandidaturu. "Tada je Obama bio predsjednik i kao lijevo-liberalna građanka sam imala velike nade", priča Ilana. "Uopće nisam računala s bilo kakvim problemima. Ali bih sada kazala...", navodi Ilana, dok joj Rena uskače u riječ: "...da je definitivno dobro što ju imamo". Njemačku putovnicu, naravno.

Život u Njemačkoj

Terry Mandel se sve više sviđa ideja o tome da se preseli u Njemačku - barem na određeno vrijeme. Nisam sigurna, kaže onda, "jer imam opciju da ostanem, ali i dovoljno radoznalosti da živim negdje drugdje. U aktualnoj političkoj klimi - na svijetu, u Europi i u SAD-u - Njemačka mi se čini sigurnija, prijemčivija i otvorenija nego mnoga druga mjesta na svijetu."

Za sestre Sufrin to u ovom trenutku nije ozbiljna opcija. "Ne vjerujem da bih mogla stalno živjeti u Njemačkoj niti da želim da moja djeca odrastaju tamo. Sjedinjene Američke Države i dalje nude najviše mogućnosti. Osim ako se to ne promijeni i sve od k vragu", kaže Ilana Sufrin. No, njezina sestra dodaje kako ipak ne vjeruje da će doći do takvih crnih scenarija. "Imam dojam da ljudi ne vjeruju da bi se nešto strašno moglo dogoditi. Ali imam dojam da su misli o tome ipak prisutne u glavama, pogotovo kad počnete osluškivati što ljudi poput Trumpa pričaju. To jeste pomalo iritirajuće", napominje Rena Sufrin.