Corn je naglasio kako po dokumentima koji su njemu predočeni kad je pisao svoj izvještaj, nijedan od očevidaca, predstavnika Ujedinjenih naroda, nije izričito rekao da je gađanje Knina u Oluji bilo neselektivno, nego samo "da se činilo da je čitav grad meta napada".

"Da sam ja shvatio da su svi napadi koncentrirani oko jednog cilja, a svjedok kaže da je cijeli grad meta, to bi bio izvor zabrinutosti, ali moja je reakcija zasnovana na mojem uvjerenju na temelju dokumentacije (...) da je neprijatelj u Kninu vojne ciljeve raštrkao diljem grada, nisu bili izolirani na jednome mjestu.", rekao je svjedok obrane Generala Ante Gotovine.

"Ako je čitav grad meta, može li se smatrati da je gađanje onda neselektivno, inzistirao je tužitelj Edward Russo, a Corn je rekao da to "ovisi o tome koje su mete i gdje se u gradu nalaze".

"Postojali su i dijelovi grada koji nisu prihvatljivi vojni ciljevi ali da je razlika jesu li hotimično uzeti za cilj ili je topnički projektil zalutao u to područje."

Na pitanje tužitelja "bi li bilo bilo zakonito, pravno prihvatljivo granatirati čitav grad da se pogode ti vojni ciljevi", izričito je rekao: "Ne, zabranjeno je (...) smatrati niz raštrkanih vojnih ciljeva u naseljenom području kao jedan vojni cilj". Objasnio je da je odbačena praksa "sveobuhvatnog granatiranja kakva je postojala u Drugome svjetskom ratu i ratu Sjedinjenih Država protiv Sjevernog Vijetnama".

"Legitimni vojni cilj jedino je što jedan zapovjednik može smatrati ciljem napada. Upotreba te riječi podrazumijeva da je to cilj koji operativni vođa može pretvoriti u predmet napada. U Kninu su jedino legitimni ciljevi mogli biti mete", rekao je i dodao: "Posljedice artiljerije nisu uvijek podudarne s namjerama da se pogodi cilj koji se gađa projektilom".

Russo se pozvao na zapovijed generala Gotovine u kojoj izdaje nalog topničkim snagama da "grad Knin izlože topničkom udaru" i upitao svjedoka ne znači li "takav eksplicitni jezik da je cijeli grad bio vojna meta".

Svjedok obrane koji je specijalni savjetnik za ratna pitanja glavnom vojnom pravobranitelju u američkoj vojsci na to je rekao da bi on u američkoj vojsci zapovjedniku koji izda takvu zapovijed sugerirao izmjene, ali da se takve stvari događaju na višim vojnim razinama.

"Vojni zapovjednici na višim razinama počnu stvari sagledavati generalno, zato (vojni pravobranitelj američke vojske) i ima tisuće ljudi u Iraku, zbog potrebe da se jezik u direktivama iščisti".

"Ja bih rekao zapovjedniku da promijeni terminlogiju kako bih izbjegao nesigurnost oko konačnog cilja", objasnio je. Međutim, dodao je, stvari treba "razmotriti u širem kontekstu". Pozvao se na tzv. Brijunske transkripte među kojima je, uoči Oluje, i razgovor generala Gotovine s tadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Tuđman je na Brijunima rekao, spomenuo je Corn, da je "od kritične važnosti da se zadrži međunarodna potpora i dobra volja tijekom cijelog izvođenja operacije" te da se "treba pobrinuti da operacija bude izvedena profesionalno".

"Glavno težište generala bilo je da probije neprijateljske linije koje su bile utvrđene, a to nije lako. To je izuzetno opasan zadatak, jer je lakše napadati neprijatelja u pokretu nego utvrđenog".

"Gotovina je uradio ono što operativni zapovjednik i treba, preveo je strateški cilj u djelo". "Nije mu cilj bio da zauzme stožer neprijateljskih snaga niti da ga uništi, već da onemogući zapovijedanje, rukovođenje, sustav veza i obavještajni sustav, kretanje, manevar, opskrbu, da kod neprijateljskih snaga stvori osjećaj izoliranosti".

"Ništa ne upućuje na to da je nužno sebi postavio zauzimanje Knina kao glavni cilj operacije" rekao je Corn.

Izvor: Hina