Ako se nastavi sadašnji trend gubljenja radnih mjesta zbog smanjenja opsega posla, u Hrvatskoj će do kraja godine biti 415.000 nezaposlenih, upozoreno je na današnjoj konferenciji za novinare Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

Nezaposlenost u Hrvatskoj nezaustavljivo raste, pogotovo u realnom sektoru gdje je lani bez posla ostalo 46.000 ljudi, što znači da je svakoga dana prosječno 126 radnika dobilo otkaz, istaknuo je dopredsjednik SSSH Ivan Tomac na konferenciji sazvanoj u povodu 20. veljače, Dana socijalne pravde, i Europske godine borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Samo u siječnju je zbog smanjenja opsega posla u realnom sektoru podijeljeno 9.466 otkaza, a nastavi li nezaposlenost rasti tim tempom kroz cijelu godinu, u prosincu bi na burzi rada moglo biti čak 415.000 ljudi, kaže Tomac.

U realnom sektoru, koji obuhvaća industriju, obrt i usluge, zaposleno je oko milijun ljudi, a čak 90 posto njih prima plaće ispod prosječne plaće u državi, koja trenutno iznosi 7.704 kune bruto. Osim toga, napominje Tomac, 140.000 radnika prima plaće do iznosa minimalne plaće od 2.814 kuna, a 48.000 ih radi a ne prima redovito plaće.

Vlast će morati učiniti puno više od punjenja Remetinca s "menadžerima godine" kako bi poboljšala položaj radnika i svih građana, poručio je Tomac.

Zagrebačka županijska povjerenica SSSH-a Jagoda Milidrag Šmid upozorila je da realne mirovine padaju pa je, primjerice, umirovljenik sa 40 godina radnog staža još prije par godina primao mirovinu u visini 63 posto prosječne plaće, a sada je taj iznos pao na 58 posto prosječne plaće.

Također, minimalna plaća danas je realno manja nego prije dvije godine - 2008. iznosila je 39 posto prosječne plaće, a sada iznosi 36 posto.

Sadašnja teška situacija posljedica je "tržišnog fundamentalizma" iz 90.-tih godina, na što je SSSH i tada upozoravao protiveći se privatizaciji dok praktički traje rat, dodala je Milidrag Šmid ustvrdivši kako sadašnja gospodarska i socijalna politika nastavlja taj trend koji je donio katastrofalne društvene posljedice.

To je opet "škegronomika" iz 90.-tih, i dalje se najavljuju "harači" poput poskupljenja struje i grijanja, kazala je Milidrag Šmid. (hina/metro-portal)