Umjetna inteligencija trenutno je najaktualnija tehnologija u svijetu i s njom se sve više radi, a kako je koristiti za dobrobit društva i to adekvatno zakonski regulirati aktualna je tema svugdje pa tako i u Hrvatskoj, istaknuto je na konferenciji "AI4Good: Društvo budućnosti". 

Konferencija je u Zagrebačkom inovacijskom centru-ZICER na Zagrebačkom velesajmu okupila stotinjak sudionika, među kojima i predstavnike Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te startupova koji se uz ostalo bave i razvojem umjetne inteligencije (artificial intelligence - AI) odnosno raznih računalnih sustava i rješenja koji se temelje na bazama podataka.

AI se zapravo bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi, a sve putem sustava koji uključuju razumijevanje i analizu jezika, govora, slike i ono prema čemu uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke. Za sada se najviše koristi u komunikacijama (primjerice u pametnim telefonima tzv. osobni asistenti), za brigu o zdravlju kroz razne aplikacije, ali i u klinikama, za projekte automatizirane vožnje i za autoimuna vozila, o čemu se diljem svijeta rade brojna istraživanja i drugo.

S obzirom na nezaustavljiv rast i razvoj te tehnologije, pa i utjecaje na živote ljudi, organizatori su konferencijom, po riječima jednog od njih Željka Krizmanića, željeli približiti mogućnosti AI-ja za dobrobit društva, pogotovo njenu primjenu u industriju i drugim djelatnostima, ali i upozoriti na još uvijek nedefiniranu zakonsku regulativu kojom bi se umanjili ili i potpuno izbjegli njezini negativni utjecaji u ekonomiji i društvu.

- Na žalost, Hrvatska po pitanju razvoja i primjene AI-ja ne stoji još dobro, pa i prije par mjeseci kada su sve članice EU-a potpisivale povelju o razvoju AI-ja Hrvatska je bila među dvije zemlje članice koja nije bila među njima. Kasnije smo to ispravili, ali to pokazuje nerazumijevanje trenutka u kojem se nalazimo jer nema nijedne druge definirajuće tehnologije za budućnost kao što je ta i ona je sveprisutna, kazao je Krizmanić, koji je i član hrvatske zajednice AI2Future, koja kao neformalna udruga okuplja već više od tisuću članova.

Napominjući kako se AI često krivo gleda primjerice samo kroz prizmu nekih robota, terminatora ili sličnog, Krizmanić objašnjava kako se ta tehnologija krije primjerice iza pretraživanja Googlea, u sve prisutnijem prepoznavanju lica, u zdravstvu se sve više koristi za pronalaženje dijagnoza i temeljem toga preporuka za liječenje, uz korištenje brojnih podataka. U Hrvatskoj, dodaje, postoji i startup koji razvija tzv. biometrijsku rukavicu za starije osobe putem koje se mjere tlak, rad srca, hodanje i dr. što se pohranjuje u bazu, a umjetna inteligencija onda prepoznaje i upozorava na eventualne opasnosti po tu osobu i sl.

Predsjednik Udruge IT-a pri HGK i predsjednik Uprave tvrtke Span Nikola Dujmović naglasio je da ta tehnologija i nije toliko nova jer se razvija 70-ak godina.

- Strah od umjetne inteligencije je pretjeran, jer su to kompjuterski programi s kojima rade ljudi. Da će to zatvarati radna mjesta hoće, pogotovo ona koja su dosadna i administrativna, ali će zato otvarati i nova i omogućiti više kreativnosti, baš kao što se nekada događalo s parnim strojevima ili elektrikom, smatra Dujmović, dodajući kako se to naravno može i negativno koristiti.

Ratko Mutavdžić iz Microsofta Hrvatska ističe da je Microsoft globalno već pokrenuo inicijativu za korištenje umjetne inteligencije u četiri područja - pomoć svijetu u oporavku od katastrofa, rješavanje potreba djece, zaštitu izbjeglica i raseljenih osoba te promicanje poštivanja ljudskih prava.

Riječ je o programu "AI for Humanitarian Action" u sklopu kojeg će Microsoft raditi uz ostalo i s odabranim nevladinim i humanitarnim organizacijama kroz financijske potpore, tehnološka ulaganja i partnerstva koja kombiniraju znanja i stručnost kako bi se ubrzale inovacije i raširili projekti umjetne inteligencije za dobrobit društva.