Afganistan je odlučan na summitu NATO-a u Chicagu ishoditi financijsku pomoć od 3 milijarde eura na godinu za svoje sigurnosne snage nakon povlačenja stranih postrojba krajem 2014. te ističe da ne traži "milodar", javlja Hina.

"Afganistan jest i bit će na prvoj crti obrane od terorizma. Mi, Afganinstanci, žrtvovat ćemo se u borbi koja je međunarodna", rekao je Džavad Ludin, pomoćnik ministra vanjskih poslova i poručio "to nije milodar".

Sjedinjene Države svrgnule su krajem 2001. talibanski režim nakon terorističkih napada 11. rujna u potrazi za Osamom bin Ladenom kojema su talibani pružili utočište. No talibanska pobuna nije suzbijena unatoč desetgodišnjoj nazočnosti 130.000 stranih vojnika, među kojima je i hrvatski kontingent, pod NATO-ovim zapovjedništvom i suradnji 352.000 afganistanskih vojnika i policajaca.

Države članice koalicije protive se sudjelovanju svojih vojnika u međunarodnoj snazi ISAF u sukobu koji je skup, krvav i neizvjestan, no povlačenje NATO-a predviđeno je za kraj 2014. a tada će se za sigurnost skrbiti samo lokalne snage koje će morati primati plaću.

"Ustanovljeno je da nakon 2014., tijekom deset godina do 2024., međunarodna zajednica na čelu sa SAD-om, Europom i drugima, izdvaja 3 milijarde eura na godinu za našu vojsku i druge sigurnosne snage", rekao je predsjednik Hamid Karzai u ožujku.

No nikakav sporazum još nije potpisan i sastanak na vrhu u Chicagu u nedjelju i ponedjeljak trebao bi donijeti dogovor.

Neke zemlje članice oklijevaju financirati afganistanske snage strahujući da bi novac mogao biti utajen jer je korupcija u toj zemlji vrlo jaka.

Afganistan treba 400 milijuna eura na godinu za plaće vojnika, što je skromna svota prema sadašnjim troškovima stranih vojnika. Tako SAD, koji ima 100.000 ljudi u Afganistanu, troši 10 milijarda dolara na mjesec u Afganistanu, a Francuska, za 3.400 svojih vojnika izdvaja 400 milijuna eura svake godine.

U zamjenu za takvo ulaganje Kabul se obvezuje demokratizirati zemlju idućeg desetljeća i nastaviti rat protiv terorizma, kaže Ludin te ističe da je to "partnerski odnos ravnopravnih", a ne "humanitarna pomoć".

Problem je, međutim, što ta svota pokriva plaće samo 228.000 afganistanskih vojnika, a za sadašnju snagu od 352.000 ljudi, potrebno je 4,7 milijarda eura (6 milijarda USD). Ako NATO odabere minimum, mogao bi biti suodgovoran za gubitak zaposlenja 124.000 policajaca i vojnika koji bi na ulici i bez izgleda za zaposlenje postali laka roba i mogli bi se pridružiti pobunjenicima.

Jedan diplomatski izvor strahuje da će Amerikanci "stvoriti čudovište" ako ne odluče sami nadoknaditi razliku od 1,9 milijarde dolara (1,4 milijarde eura) do 2017.

Brojni Afganistanci strahuju od povlačenja. Njih oko 30.000 zatražilo je u 2001. azil u ravzijenim zemljama, što je rekodrna brojka, prema podacima UN-a. Tisuće drugih iseljavaju se ilegalno.