Tog 22. studenoga 1963., kada je ispaljen prvi hitac na konvoj koji je prolazio kroz Dallas u Teksasu, predsjednik SAD-a John F. Kennedy uhvatio se za vrat. Nekoliko sekundi kasnije, nakon što ga je pogodio drugi, smrtonosni hitac, glava mu je odletjela nazad.

Brutalno, javno ubojstvo Kennedyja, snimio je u tom trenutku sa skoro savršene pozicije filmski amater Abraham Zapruder na 8mm filmu u boji. Njegove snimke na kojima se vidi kako je Kennedy (JFK) pogođen sa dva hica polazna su točka za brojne knjige, dokumentarne i igrane filmove o ubojstvu predsjednika SAD-a.

Samo Lee Harvey Oswald ili je bilo još nekog?

Snimka je također omogućila mnogima da posumnjaju u službenu verziju: je li Lee Harvey Oswald djelovao sam?

Takozvana Warrenova komisija, koja je službeno istraživala okolnosti Kennedyjeve smrti, zaključila je da je tada 24-godišnji bivši marinac Oswald, iz obližnjeg skladišta školskih knjiga Teksasa, ispalio tri hica od kojih su dva metka pogodila Kennedyja.

Samo dva dana nakon ubojstva Kennedyja, Oswalda je ubio vlasnik lokalnog noćnog kluba Jack Ruby - u podrumu policijske postaje u Dallasu.

Warrenova komisija nije pronašla dokaze da je Ruby bio umiješan u ubojstvo JFK-a, niti da je ubojstvo Oswalda bilo dio zataškavanja ubojstva predsjednika.

I 60 godina od dana koji je potresao svijet, mnogi se i dalje pitaju: tko stoji iza tih hitaca koji su promijenili povijest? Tko je zaista ubio u Kennedyja?

Mafija?

To će biti tema i novog holivudskog filma „Ubojstvo" (Assassination), koji će po scenariju dobitnika Pulizerove nagrade Davida Mameta režirati Barry Levinson. U glavnim ulogama: Courtney Love, Viggo Mortensen, Shia LaBeouf, Al Pacino i John Travolta. Levinson i Mamet su već radili zajedno: 1997. na filmu „Ratom protiv istine" (Wag the dog).

„Ubojstvo" je priča o tome kako je čikaška mafija naredila ubojstvo Kennedyja zbog njegovog nastojanja da uništi organizirani kriminal, a nakon što mu je mafija pomogla da useli u Bijelu kuću.

Istina je da je Kennedy imao bliske veze s mafijom prije nego što je postao predsjednik. A kada je stupio na funkciju, naljutio je gangstere pokretanjem federalnih istraga i kaznenim gonjenjem koji su ugrozili moć i profit organiziranoga kriminala.

CIA?

Možda najpoznatija teorija o pozadini atentata na Kennedyja istražena je u filmskom epu Olivera Stonesa iz 1994: „JFK". U njemu Kevin Costner igra okružnog tužitelja New Orleansa Jima Garrisona, koji vjeruje da se iza atentata krije više od onoga što je utvrdila Warrenova komisija. Garrison i njegov tim pretpostavljaju da je Oswald bio agent CIA-e kojem je podmetnut atentat.

Moskva? Kuba?

Oswald je neko vrijeme boravio u SSSR-u, što je dovelo do nagađanja o utjecaju Moskve. Ima i autora koji sumnjaju da je prste umiješala Kuba, jer je Kennedy bio zainteresiran za svrgavanje komunističkog revolucionara Fidela Castra.

FBI i Lyndon Johnson?

Osumnjičeni su i FBI (federalna policija) i potpredsjednik Lyndon Baines Johnson (LBJ) koji je još na dan atentata postao novi predsjednik SAD-a.

„Čovjek koji je ubio Kennedyja: slučaj protiv LBJ" je knjiga koju je napisao Roger Stone, suradnik Donalda Trumpa. On tvrdi kako je, da bi uklonio Kennedyja, Lyndon Johnson surađivao s gangsterima i tajnim službama SAD-a.

„Posljednji svjedok" pobija službenu „teoriju jednog metka"

Mnoge od tih knjiga i filmova objavljene su oko godišnjice Kennedyjeve smrti, uključujući i Stoneovu knjigu (2013.) koja je objavljena 50 godina poslije Kennedyjevog ubojstva. Ili knjiga Geralda Posnera „Slučaj zatvoren" (Case Closed, 1993.) koja je objavljena 30 godina poslije ubojstva i koja zaključuje da je Lee Harvey Oswald djelovao sam.

Tako se i uoči ove godišnjice, u rujnu 2023. New York Times detaljno pozabavio izvještajem Paula Landisa, specijalnog agenta tajne službe, koji je od Kennedyja bio udaljen samo nekoliko metara kada je ubijen - u vozilu odmah iza predsjedničke limuzine.

Landis je bio u predsjedničkoj limuzini čim se zaustavila ispred Memorijalne bolnice Parkland, u traumatološkoj sobi br. 1, gdje je predsjednik proglašen mrtvim, u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One s kovčegom u kojem je bilo Kennedyjevo tijelo, na letu nazad za Washington. Bio je svjedok kada je Lyndon Johnson položio prisegu.

Jednostavno je nevjerojatno da službena Warrenova komisija Landisa nikada nije saslušala. Jer, prema izvještaju Warrenove komisije i „teoriji jednog metka", jedan od dva metka koji su pogodili predsjednika prošao je prvo kroz Kennedyjev vrat, prije nego što je pogodio guvernera Teksasa Johna B. Connallyja, koji je sjedio na prednjem sjedalu, ozlijedivši mu leđa, grudni koš, ručni zglob i bedro. Landisov izvještaj pobija tvrdnju da je jedan metak mogao izazvati tolike ozljede. A to također znači da Oswald nije bio jedini strijelac.

Nekih pola godine poslije ubojstva Kennedyja, Landis je dao otkaz. Izbjegavao je time se uopće baviti sve do 2013., do 50. godišnjice ubojstva. Tada je počeo čitati što se o tome pisalo. I 60 godina se nije javno oglašavao. A sada taj 88-godišnjak, u upravo objavljenim memoarima pod naslovom „Posljednji svjedok", piše da nije želio širiti teorije urote o Kennedyjevoj smrti.

Priča bez kraja

Nacionalni arhiv SAD-a u prosincu 2022. objavio je još 13.173 dokumenta u vezi s ubojstvom Kennedyja, nakon sličnog poteza Trumpove administracije 2017. To znači da je 97 posto dokumenata u vezi s ubojstvom predsjednika SAD-a sada dostupno javnosti.

Od njegovih herojskih djela tijekom Drugog svjetskog rata, preko njegovih senzacionalnih afera s nepoznatim i poznatima ženama među kojima je Marilyn Monroe, pa do njegove posvećenosti građanskim pravima i uvjerenosti da će Amerikanci stići na Mjesec - Kennedy je uvijek fascinirao, a posebno nakon svoje smrti.

Nagađanja o motivu ubojstva predsjednika SAD-a Johna Fitzgeralda Kennedyja vjerojatno će se nastaviti i u idućim desetljećima.

Ili, kako je to jednom rekao Oliver Stone u vezi s teorijom o jednom jedinom ubojici - Leeju Harvyju Oswaldu: američka javnost „to nikada nije prihvatila, osjetila je da tu nešto smrdi".