Po uzoru na "Fortune 500" - godišnji popis 500 najvećih američkih korporacija prema ukupnom prihodu u fiskalnoj godini kojeg sastavlja i objavljuje časopis Fortune - globalni neprofitni NGO Global Canopy sastavlja popis 500 najvećih kompanija koje ne odgovaraju za štetu koju nanose tropskim šumama.

Upravo je objavljen popis za proteklu 2023. godinu. Popis se izrađuje na temelju obaveza koje su 2014. godine preuzele velike korporacije, financijske institucije i vlade s ciljem "ostvarenja nulte neto stope deforestacije do 2020.", a u sklopu prihvaćanja Njujorške deklaracije o šumama.

Lažna obećanja

Deset godina od potpisivanja Deklaracije i četiri godine od isteka roka do kojeg su ciljevi trebali biti ostvareni, NGO Global Canopy osim popisa najgorih i onih koji se najviše trude, donosi i deset lekcija o proteklih deset godina i za ubrzavanje djelovanja. Niže kopiramo sliku kompanija i financijskih institucija koje su potpisale namjeru očuvanja šuma, ali u deset godina nisu preuzele niti jednu obavezu, niti objavile ijednu politiku prema svojim klijentima, kojima bi osigurali prestanak štetnih ekoloških praksi i kršenja ljudskih prava.

Ipak, prema mišljenju NGO-a, tri financijske institucije koje osiguravaju najviše financiranja tvrtkama s popisa "Forest 500" bez ijedne javno preuzete obveze o zaustavljanju krčenja šuma su: JP Morgan Chase s 27 milijardi američkih dolara, zatim Bank of America s 23 milijarde i Mitsubishi UFJ Financial s 21 milijardi dolara.

No, "džepovi napretka pojavili su se iz smjera dobrovoljnih korporativnih akcija na zaustavljanju krčenju šuma". Među njima se ističe Nestlé, prethodne dekade najprozivanija globalna kompanija koja je nanijela ogromne ekološke štete. Od 2014. na ovamo, Nestlé je kompanija najbolje ocijenjena s obzirom na napore uložene u sprečavanje daljnje deforestacije. Međutim, čak ni to nije dovoljno, pa ni Nestlé nije zadovoljio makar polovicu ukupnih bodova potrebnih za poboljšanje klimatske akcije. Prva lekcija posljednjih deset godina je da dobrovoljne kampanje ne pomažu, odnosno nužno je nametnuti sankcije i rokove za zaustavljanje daljnje ekološke degradacije.

Tri od deset tvrtki "Forest 500" nema niti jednu javno prihvaćenu obvezu zaustavljanja deforestacije. S obzirom na intenzitet pozornosti i angažmana s tim tvrtkama, sve tvrtke s popisa Forest 500 do sada su trebale preuzeti obvezu barem za jedan resurs - odnosno robu koju od njega proizvode.

Regulacije obveza i sankcije za neispunjenje prije deset godina bilo je nemoguće nametnuti, jer je postojala "regulatorna praznina koja je danas popunjena", ali se slabo nameće, odnosno provodi. Zabrinjavajuće je, ističu autori Godišnjeg izvještaja "Forest 500" za 2023. godinu "da je samo jedan posto tvrtki na putu usklađenja s novim zakonodavstvom EU-a".

"Kroz svoj kapital, financijske institucije imaju jedinstvenu poziciju utjecati na tvrtke da prestanu s krčenjem šuma", poručuju autori. Iako je broj financijskih institucija narastao s 11 posto onih koje su preuzele neke obaveze 2014. godine na 45 posto 2023. godine, "to i dalje znači da je većina financijskih institucija, njih 55 posto i dalje bez ijedne donesene politike" protiv krčenja šuma.

Slabi napredak

Autori dalje ističu kako je najveći napredak ostvaren između 2014. i 2019. godine te da su "aktivnosti financijskog sektora u vezi sa zaustavljanjem krčenja šuma zastale u posljednjih pet godina". Izričito naglašavaju kako se "nova regulativa mora primijeniti i na financijski sektor".

Pritom najveću zabrinutost proizvodi potpuno slijepa točka financijskih institucija na ljudska prava: "Krčenje šuma neraskidivo je povezano sa sukobima oko korištenja zemljišta i nasiljem te prijetnjama braniteljima šuma, zemljišta i ljudskih prava, zbog čega je fokus na ljudska prava imperativ". No, 2023. godine samo je jedan posto tvrtki preuzelo obavezu zaštite ljudskih prava u područjima u kojima se događa nekontrolirano krčenje šuma.

Kao skoro jedini pozitivan primjer autori Izvještaja ovdje ističu Australia and New Zealand Banking Group Limited (ANZ) kao jedinu financijsku instituciju koja je zahtijevala od svojih klijenata i holdinga nultu toleranciju na nasilje i prijetnje ekološkim aktivistima i na kršenja ljudskih prava u opskrbnim lancima njihovih klijenata.

Tijekom proteklih deset godina, podaci Forest 500 opetovano su pokazali da postoji velika grupa kompanija koje se kriju u sredini kada je riječ o akcijama protiv krčenja šuma - uključujući brendove kao što su Adidas, Domino's i Ferrero.

Gotovo dvije petine (37 posto) "Forest 500" kompanija priznalo je problem i javno se obvezalo na akciju u polju zaustavljanja krčenja šuma. Ali, u tome nisu baš uspjele. Nužna je stoga primjena pritiska na sve tvrtke - putem investitora, regulacije i povećanjem globalne prepoznatljivosti problema - jedini je način da se ove kompanije pokrenu.

Autori ovdje ponovno ističu važnost nametanja zakonskih obaveza. Ističu kako prema posljednjoj procjeni, gotovo dvije trećine (63 posto) tvrtki koje su preuzele obveze nisu pokazale odgovarajuće napore u provođenju, uključujući Adidas, Starbucks i GAP.

Većina neće ispuniti ciljeve...

Još jedna lekcija je da "čak i među liderima, nedostatak transparentnosti koči napredak". Neto-nula ciljevi ne mogu se postići bez eliminacije krčenja tropskih šuma. Autori procjenjuju da čak 94 posto firmi s "Forest 500" popisa neće ispuniti ciljeve koje su preuzeli. Ako kritična masa tvrtki i financijskih institucija koje potiču krčenje šuma danas poduzmu mjere, moguće je eliminirati svu deforestaciju i degradaciju staništa do 2030.

Nedavni napredak nekih financijskih institucija pokazuje da je brz napredak moguć. S obzirom na to da je preostalo samo nekoliko godina za ispunjenje cilja zaustavljanja i poništavanja sve deforestacije do 2030., svi "moćnici" moraju pojačati i slijediti primjer u kritičnom desetljeću za čovječanstvo.

Deset lekcija koje ističe Global Canopy su:

1. Dobrovoljno djelovanje tvrtki ne pomaže - regulacija je jedini način da se promijeni sustav

2. Regulacija je potrebna za financijski sektor - bez nje, sektor će nastaviti financirati krčenje šuma

3. Ljudska prava moraju biti sastavni dio svakog razgovora o krčenju šuma

4. Pritisak se mora napraviti na sve tvrtke - inače njihove aktivnosti prolaze ispod radara

5. Zakonskih obveza nikad dosta - čak i najbolji moraju poboljšati provedbu

6. Transparentno izvješćivanje ostaje ključno - čak i uz propise

7. Da bi se postigla neto nula, krčenje šuma mora biti prepoznato kao središnje mjesto u klimatskoj agendi

8. Pritisak javnosti dovodi do akcije - najbolji primjer je palmino ulje

9. Više pozornosti mora se posvetiti govedarstvu, velikom pokretaču krčenja šuma

10. Neke financijske institucije pokazuju da je brzi napredak moguć