Da budemo jasni - inteligencija nije nikakva sigurnost da ćete u životu biti uspješni i bogati, štoviše, tek manji broj ljudi iskoristi svoje predispozicije i stvarno napravi neke velike stvari u životu.

Jednostavno, inteligencija ili IQ formira se u najranijim danima pa ono s čime "završimo", teško da će se značajnije poboljšavati tijekom života. Naravno, IQ nije presudan za uspjeh u životu, ali itekako je bitan faktor i inteligentnije osobe ipak imaju veće šanse za nešto postići.

No, iznimno je teško točno izmjeriti IQ, tek možemo otprilike znati gdje smo po tom pitanju. Jer, postoje razne vrste inteligencije i načina na koji se mjeri pa će nerijetko rezultati biti drugačiji.

Ali, iako nisu savršeni, testovi inteligencije zasad su najbolji način mjerenja nečije sposobnosti da racionalno razumije svijet oko sebe, da pamti, razlučuje i posjeduje logičke vještine.

Zbog toga su znanstvenici usporedili kvocijent inteligencije sudionika istraživanja i veličinu njihova mozga koristeći se metodama skeniranja mozga. 

Također, veličina mozga nije presudna kad govorimo o inteligenciji. Struktura mozga, a ne njegova veličina važna je za inteligenciju, objavila je skupina europskih znanstvenika nakon istraživanja na 8000 sudionika iz listopada 2015.

Isto tako, istraživanje iz 2012. provedeno na 2000 osoba pokazalo je da škola, obrazovanje, roditelji i prehrana mnogo više utječu na razvoj inteligencije, nego genetski kod zapisan u nama.

A posljednja istraživanja pak tvrde da pet bitnih faktora određuje šanse da osoba ima viši kvocijent inteligencije. 

Duhoviti ste - da, duhovitost je povezana s inteligencijom! Nije to neki novitet, duhoviti ljudi imaju sposobnost teške situacije pretvoriti u zabavnije, dovitljive su i brzo razmišljaju. Istraživanja pokazuju da duhoviti ljudi imaju viši stupanj verbalne i apstraktne inteligencije.

Ljevoruki ste - ljevoruke osobe pokazuju bolje rezultate po pitanju raznolikosti, sposobnije su obavljati više stvari odjednom no dešnjaci. A nova istraživanja pokazuju i da su ljevoruke osobe inteligentnije, što je povezano s činjenicom da mogu raditi više stvari odjednom.

Rano ste počeli učiti čitati - britanski znanstvenici su na uzorku od dvije tisuće osoba otkrili da one koje su počele čitati ranije, imaju viši IQ. Ne samo to, ranije učenje čitanja utjecalo je na povećanje inteligencije. Dakle, ako ste počeli čitati ranije, vjerojatno ste pametniji od onih koji su počeli kasnije.

Tjeskobni ste - iako se za tjeskobu teško može pronaći dobre riječi, istraživanje pokazuje da su tjeskobne osobe češće inteligentije. Jer, tjeskobu budi i pretjerano razmišljanje o raznim stvarima, opažanje detalja i zaključivanje o njima. Psihijatar Jeremy Coplan istraživao je povezanost tjeskobe i inteligencije jer je primijetio da njegovi pacijenti s izraženijom tjeskobom pokazuju bolje rezultate na IQ testovima. Također, uvidio je da što je viši stupanj tjeskobe, to su osobe koncentriranije na zadatke koje obavljaju, a i učinkovitije su.

Učili ste svirati ili pjevati kao dijete - glazba utječe na verbalnu inteligenciju, što je dokazao psiholog Sylvain Moreno na uzorku 48 djece starosti između četiri i šest godina. Uz samo sat vremena učenja sviranja glazbenog instrumenta ili pjevanja dnevno te pet dana tjedno, djeca su u 90 posto slučajeva pokazala porast verbalne inteligencije.

Stoga, pokušajte napraviti najviše s onim što imate i nemojte se zamarati pitanjima jeste li genije ili niste - važno je da ste zadovoljni.