Samačka domaćinstva i ona s uzdržavanim članovima obitelji najugroženija su među 28 posto umirovljenika čija mirovina nije dostatna da  u cijelosti pokriju svoje mjesečne troškove, rezultat je istraživanja koje je proveo Institut za javne financije, prenosi Hina.

Granica siromaštva kod umirovljenika ovisi o prihodima ostalih članova kućanstva te o drugim dohocima koje pojedini umirovljenik ima, poput socijalnih naknada, prihoda od vlastite proizvodnje i slično, rekao je dr. Ivica Urban iz Instituta.

U svojoj analizi Urban je kućanstva u kojima žive umirovljenici podijelio u četiri skupine - umirovljenike samce, umirovljene parove, kućanstva gdje ima i zaposlenih članova te umirovljenička kućanstva s uzdržavanim članovima bez prihoda (kućanice, nezaposleni itd).

Utvrdio je da je među umirovljenicima 27 posto samačkih kućanstava, 28 posto kućanstava u kojima su muž i žena umirovljenici, dok je 13 posto kućanstva s jednim zaposlenim članom, a svima je zajedničko da im je dohodak po članu kućanstva oko 2.600 kuna.

Kad je riječ o budućim umirovljnicima koji danas doprinos za mirovine uplaćuju kroz prvi i drug mirovinski stup, Maja Vehovec iz Instituta za javne financije kazala kako će oni za svoje veće mirovine morati štedjeti, no istraživanje o tome koliko su Hrvati stvarno spremni štedjeti za starost pokazalo je da su toga znatno manje svjesni oni s nižim primanjima i nižeg obrazovanja te nezaposleni, koji često planiraju otići u prijevremenu mirovinu.