Nakon delfina i gorila, sada su na redu - šišmiši. Godina 2011. proglašena je njihovom godinom, što će za mnoge biti prilika da se možda riješe strahova i predrasuda vezanih uz ove neobične životinje, piše Deutsche Welle.

Oni žive u hladnim i vlažnim pećinama, aktivni su isključivo noću, spavaju viseći "naglavačke", koriste ultrazvuk a gledajući iz naše ljudske perspektive - ne pripadaju redu optički lijepih životinja. S vremenom su o njima napisane najčudnije priče a i filmovi u kojima se pojavljuju u pravilu baš i ne pripadaju žanru dječjeg ili zabavnog filma. Legende i asocijacije vezane uz vampire koji ljudima noću sišu krv, učinile su takoreći svoje - većina ih se ili boji ili jednostavno ne pokazuje mnogo interesa za ove vladare noćnog neba.

Međutim, šišmiši, od kojih u svijetu ukupno postoji više od 1.200 vrsta ne samo da nisu opasni već su naprotiv, izuzetno korisni i važni za ekološke sustave. Bez njih naša planeta ne bi bila takva kakva je.

U jednoj noći i do 6.000 insekata

Njihove važnosti bili su očito svjesni i dužnosnici Ujedinjenih naroda kada su godinu koja upravo započinje proglasili Godinom šišmiša (ujedno odmah i 2012.). Aktivnosti će koordinirati dvije ustanove: Tajništvo sporazuma o održavanju populacije europskih šišmiša (EUROBATS) i Tajništvo opće konvencije o održavanju divljih životinjskih vrsta (CMS). „Iako mnogi stanovnici Europe prema netopirima gaji duboke predrasude, ipak se ova vrsta nekako uspjela održati na našem kontinentu. Broj šišmiša je već godinama stabilan, djelomično se čak i povećava", kaže voditelj EUROBATS-a, Andreas Streit. On navodi da su šišmiši međutim u drugim dijelovima svijeta već godinama ugrožena vrsta te da je krajnje vrijeme da se javnost primjerice, u Aziji, senzibilizira za ove sisavce.

Što se tiče njihove važnosti za ekološke sustave, Streit kaže da ona u prvom redu leži u načinu prehrane šišmiša. "Većina životinja, koje su noću aktivne, prehranjuju se u prvom redu drugim većim ili manjim životinjama. Šišmiš je jedina vrsta iz ove grupe koja se hrani insektima - primjerice, raznim vrstama komaraca i muha koje su izuzetno štetne ne samo za ljude zbog otrovnih i neugodnih uboda, već i za poljoprivredu. A jedan šišmiš je u stanju u samo jednoj noći „potamaniti" pet do šest tisuća komada ovih insekata", objašnjava Andreas Streit.

Druga važna točka je, kako kažu u spomenutim udrugama, da se vrste netopira koje žive u Aziji prehranjuju ne samo insektima već i voćem. Neke vrste voćaka, poput avokada, smokvi ili manga su po pitanju svog razmnožavanja direktno vezane za šišmiše; oni takoreći oprašuju cvjetove ovih stabala kao i mnoge druge biljke.

"Zbog toga je bitno ljudima koji žive u ovim područjima objasniti da je masovno korištenje pesticida ne samo štetno za voće već može u krajnjim slučajevima dovesti i do isto tako masovnog uništenja šišmiša", naglašava stručnjak Streit.

Strah od bjesnoće

A kada se govori o Aziji ( isto vrijedi i za afrički kontinent), u EUROBATS-u i CMS-u navode da su ovdje šišmiši vrlo cijenjeni kao delikatesa. "No, problem je u tome da se malo tko brine o održavanju njihovog broja. Ponegdje su već gotovo u potpunosti iz tog razloga istrebljeni", kaže Andreas Streit. Osim toga, on navodi i da opasnost od potpunog nestanka leži i u predrasudi, odnosno, mišljenju, kako šišmiši prenose razne opake bolesti, poput, primjerice, bjesnoće što naravno dovodi do masovnog, nekontroliranog ubijanja ovih životinjica. "Strah je međutim potpuno neosnovan jer ljudi ionako ne dolaze u direktan kontakt sa šišmišima, a i oni sami, čak i ukoliko su zaraženi virusom bjesnoće, nikada ne napadaju ni ljude a niti druge životinje", objašnjava šef EUROBATS-a.

Tijekom sljedeće dvije godine organizatori će stoga nastojati informirati što veći broj ljudi i organizacija u čitavom svijetu. Mia Brozovich iz SAD-a, i koja koordinira kampanju iz Bonna, stoga već sada najavljuje da će u ovom razdoblju pokušati kontaktirati organizacije na svim kontinentima, jer, kako kaže „samo se zajedničkom suradnjom može nešto promijeniti".

"Naši glavni partneri su savezi zooloških vrtova. Oni će tijekom cijele godine organizirati predavanja i razne druge aktivnosti. Zajedno s američkim Ministarstvom zemljoradnje razvit ćemo jedan online program s temama vezanim za šišmiše i koji će onda biti lako dostupan studentima, nastavnicima i učenicima", objašnjava Mia Brozovich i dodaje kako se raduje ovoj godini: „Svijet je, čini se, jedva dočekao Godinu šišmiša".

Izvor: Deutsche Welle