Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ocijenio je danas u Opatiji da će 2010. godina biti godina stagnacije, bez strukturnih promjena na hrvatskom novčanom tržištu.

Sve pokazuje da je monetarna politka bila pravovremena i efikasna, a možda i preeefikasna jer se stvorio dojam da u vrijeme krize možemo živjeti i raditi kao i prije, pa nije bilo snage i motiva da se stvari počnu mijenjati, rekao je Rohatinski na 13. znanstveno-stručnoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište".

Ništa se ne može promijeniti preko noći, ali se moglo djelovati u smjeru promjena, u javnom, bankarskom i sektoru poduzetništva. Zato smo sada u razdoblju preživljavanja, a ne u fazi brzog izlaska iz krize. Primjer Grčke nam pokazuje da nam nitko neće pomoći ako si ne pomognemo sami, poručio je Rohatinski.

Guverener središnje banke istaknuo je i kako nema mnogo argumenata za daljnje smanjenje stope obvezne pričuve.

"Sve upućuje na zaključak da nema čvrstih argumenata zbog čega bi HNB i dalje smanjivao stopu obvezne pričuve jer to može imati za posljedicu dodatno pogoršanje platne bilance, a ne treba ispustiti iz razmatranja i problem inflacije", kazao je Rohatinski.

Na bazi postojeće likvidnosti i kretanja na financijskim tržištima u svijetu, ukupni krediti u Hrvatskoj ove godine mogli biti povećani za oko 6 posto, od čega krediti državi oko 10 posto, a ostalim sektorima za 5 posto, kazao je.

Doći će do zaustavljanja pada depozitnog novca i porasta novčane mase između 6 i 8 posto. To je značajna relaksacija u odnosu na 2009. te će se to odraziti na tržište kapitala u povećanju prometa i porastu cijena, iako za porast cijena neće biti suštinskih razloga, ustvrdio je.

U svom je istupu također kazao i kako odgoda aukcija HBOR-a za jamstvene kvote pokazuje da poduzetnici još nemaju sposobnost i spremnost da nešto mijenjaju u svoj poslovanju.

Guverner HNB je ocijenio da je u proteklom razdoblju monetarna politika bila kratkoročno efikasna, da je omogućila rješavanje ključnog kratkoročnog problema - financiranja države, a kroz stabilnost sustava smanjila relativan utjecaj troškova na poslovanje svih sektora te da sektor poduzeća nije bio lišen odgovarajuće kreditne podrške.

Za porast zaposlenosti nužno je ostvariti održivi ekonomski rast kojeg ograničavaju deficit u platnoj bilanci i inozemni dug, kazao je.

U 2009. uvoz je pao za 25 posto, izvoz za 19 posto, prepolovljena su izravna vanjska ulaganja ali i smanjen deficit tekućeg računa platne bilance s 9,2 na 5,2 posto BDP-a pri čemu je 5,2 posto i dalje ogroman problem jer je zbog toga inozemni dug povećan s 83 na skoro 100 posto BDP-a, naglasio je guverener HNB-a.

Rohatinski ističe kako je problem i dodatno povećanje potreba refinanciranja države koje, uključujući Hrvatske autoceste, iznosi gotovo 7 posto BDP-a.

Tekući deficit se vjerojatno neće smanjiti, pa je oko 12 posto BDP-a potrebno refinancirati u sektoru države, a to pokazuje da još nema fiskalne prilagodbe koja bi izmijenila tu situaciju, ustvrdio je.

Rohatinski je vrijednima ocijenio aktivnosti kao što su sukreditiranje stambene izgradnje ili pokretanje infrastrukturnih projekata u cestogradnji, ali i ocijenio da to sigurno nije dugoročno rješenje.

Što se socijalne pravednosti tiče tu stvarno nemam što reći osim da to pitanje ne može biti odraz dnevne politike i političkih odnosa, kazao je Rohatinski.

Znanstveno-stručna konferencija "Hrvatsko novčano tržište" danas i sutra održava se u Opatiji, a uz ostalo će se raspravljati i o pitanjima mogućnosti povrata kredita, regionalnog tržišta kapitala te odnosa regionalnog i globalnog okvira. (hina/metro-portal)