U Centru KNAP, Kulturno informativnom centru (KIC) i Knjižnici S. S. Kranjčevića će se od 3. do 7. studenog 2020. održati 18. Festival prvih. Organizatori festivala Studio Artless su za središnju temu 18. Festivala prvih odabrali pravo na stan i stambenu politiku inspirirajući se zvučnom i prostornom instalacijom mlade umjetnice Nikoline Butorac Praznina doma/(Ne)vidljivi nomadi, nagrađene na 16. Festivalu prvih 2017. godine. Butorac kroz niz intervjua i jestivi plan stana propituje potrebu za vlastitim domom/stanom i označava je fikcijom nedostupne mladim ljudima.

U postavci središnje teme za 2020. suprotstavljaju se individualna potreba i nužnost te društvene (ne)mogućnosti njezinog rješavanja. Prema francuskom sociologu Pierreu Bourdieu, u Social structures of Economy između pojedinca i stanja nekretnina stoji stambena politika. Ključni pojmovi kojima se opisuju problemi stambene politike su priuštivost (troškovi stanovanja u odnosu na visinu dohotka), pristupačnost, kvaliteta stambenog fonda i integrativnost (utjecaj na društvenu kohezivnost i stabilnost) (Bežovan, 2003.). Bourdieu ističe kako kupnja nekretnine nije isključivo ekonomska transakcija nego i društvena, budući da je povezana s biološkom i socijalnom reprodukcijom.

Na otvaranju 18. Festivala prvih predstavit će se tako 22 umjetnika s radovima pristiglim na festivalski natječaj te onih proizašlih iz projekta «Osvajanje prostora» radionice koja je organizirana u suradnji sa SPID-om (Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela). Otvaranje izložbe održat će se 3. studenog 2020. u 19:15 sati u Galeriji Događanja u Centru KNAP, a posjetitelji će radove moći pogledati tijekom trajanja festivala.

U izvedbenom dijelu moći ćemo vidjeti performans Nikoline Butorac «Reflektirati nemoguće», odvaliti se uz poeziju sa Sanjom Baković u programu «Kut koji ne raspremamo» te pogledati performans Ivane Škvorčević «Mental Sculpture» nakon kojeg će uslijediti Artist Talk «Umjetnice govore: Nova generacija» na kojem će uz Ivanu Škvorčević sudjelovati Nikolina Butorac i Tea Ivković.

Najveći interes pobudit će svakako izvedba predstave «Car je gol na tri adrese» koju izvode Stanislav Habjan, Mary May, Sreten Mokrović, Ante Perković, Petar Agejev, Jakša Perković, Marko Golub i Ana Marija Habjan.

Osim bogatog vizualnog i izvedbenog programa publika će moći vidjeti dokumentarne filmove koji prate središnju temu, a koje su odabrale Dina Pokrajac iz Dokukina i Ana Janjatović Zorica, producentica Festivala prvih. Očekuju nas dvije hrvatske premijere: Nema zemlje za siromašne (2018) redatelja Lasla Bihara i Snovi o prostorima (2018) Matthiasa Lintnera. Oba filma bit će prikazna s engleskim titlom. Tu je i projekcija domaćeg kratkog dokumentarnog filma Neželjeni stanar (režija: Nika Obučina) iz 2018. nastalog u produkciji Fade In-a. Projekciji filmova prethodit će predavanje i diskusija «Potreba za stanom i stambena politika / O beskućništvu koje će voditi Suzana Sakić i Iva Marčetić

Festival će obogatiti i tri radionice: predstavljanje rezulata interdisciplinarnog projekta «Osvajanje prostora» koje će prezentirati Nikolina Rafaj i Katja Grcić, radionica za djecu s Petrom Somekom «Izrada kućica za ptice» uz uvodničarku ekologinju Sanju Čulinu, te završna radionica Artlessove škole arta u kojoj se propituje privatno i javno uz voditeljicu Josipu Bubaš, povijesničarku umjentosti.

Za vrijeme trajanja 18. Festivala prvih provoditi će se sve epidemiološke mjere propisane od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar i Nacionalonog stožera, a za slučaj pogoršavanja situacije izazvane pandemijom Covida-19, festival će se održati online.

Ulaz na sva događanja je slobodan, a za radionice se prethodno potrebno predbilježiti.

Program festivala nalazi se na web stranici: http://www.studio-artless.hr, a fotografije i video materijali na sljedećoj poveznici: https://bit.ly/35IF8oO

***

Festival prvih pokrenuo je multimedijalni umjetnik Željko Zorica (1957. - 2013.) postavivši ga kao smotru dostignuća stvaratelja različitih umjetničkih i neumjetničkih profila. FP svake godine proglašava središnju temu. Dosadašnje teme bile su: reklamokracija, GMO i biotehnologije, dominacije, mine, društvena odgovornost kapitala, mediji i prava djeteta, besplatno obrazovanje, poslovi sa Suncem, nepoznata mjesta u hrvatskoj umjetnosti 70-ih i 80-ih, nada, društvo razočaranja, depresija, solidarnost, pravo na (po)grešku, izmišljanje tradicije, doba praznine, nestalna ljubav - o krhkosti ljudskih odnosa. Pokretanje Festivala prvih 2003. godine bilo je važno kako bi se otvorio prostor na javnoj sceni u zatvorenoj sredini te omogućio inicijacijski trenutak onima koji dolaze i, još važnije, da bi se prisililo/privoljelo one umjetnike i sve ostale koji su već tu da se usude napustiti profesionalno i zanatski sređene manirističke dvorce svojeg javnog istupa.