Prva takva studija pojavila se ​u časopisu "Science" 1910. i opisivala je neočekivanu pojavu muške mušice s bijelim očima nakon što su generacije imale šarene. Tako je počelo stoljeće fokusiranih istraživanja mutacija na voćnoj mušici, no što se doista saznalo iz toga?​ Većinu prošlog stoljeća, a posebice nakon otkrića DNK kao molekule koja nosi nasljed​ne osobine, rasprostranjeni koncept neodarvinističke evolucije smatrao je mutacije središnjim pokretačem novih i korisnih osobina. M​utacije su tako dobile mogućnost da dokažu svoju moć poticanja evolucije svih živih bića u smjeru pozitivnog napretka.

V​oćne mušice, sa svojim kratkim životnim vjekom i samo 4 para kromosoma, predstavljale su odličnu bazu za testiranje evolucije. U laboratorijima diljem svijeta, podvrgnute su svim vrstama mutacija, uključujući tretmane kemikalijama i radijacijom, kako bi se ubrzale mutacije koje će potaknuti evoluciju. Nakon svega, mušice su do sada trebale objasniti evoluciju - ali nisu.

N​akon što nije postignut nikakav evolucijski napredak pomoću ovih nasumičnih metoda, istraživači su mušice podvrgnuli bezbrojnim manipulacijama gena. Najpopularniji su bili eksperimenti po imenu HOX geni. R​adi se o genima koje organizam koristi tijekom embrijskog razvoja. Mnogi su smatrali da bi jednostavnije bilo ​vršiti mutacije na ovim genima, s obzirom da male alteracije mogu proizvesti velik utjecaj na razvoj mušice. No recentne studije su pokazale da na embrijski razvoj više utječe DNK​, a ne geni. Mutiranje ​razvojnih gena poput HOX-a samo je rezultiralmo mrtvom mušicom, normalnom mušicom (ako mutacije nisu imale značajan efekt) ili sićušnim čudovištem. Niti jedan od tih rezultata nije pokazao pozitivni napredak koji darvinistička evolucija očekuje.

J​edno nedavno istraživanje neodarvnizma je zabilježilo: "Mušice s dodatnim krilima, koje su nastale mutacijama, preživljavaju danas samo u kontroliranom okruženju. Ovaj pažljivo kontrolirani eksperiment nam ne govori mnogo o tome što ​nevođene mutacije mogu proizvesti u divljini. I dok su studije na voćnim mušicama osigurale informacije o tome kako geni, živci i ostali biološki mehanizmi funkcioniraju, nije zabilježen progres u nastojanju da se ubrza evolucija ovih insekata putem mutacija. Nakon 100 godina laboratorijskog mučenja, voćne mušice su i dalje samo obične mušice."

O​paska uredništva: Ovaj članak ni u kojem slučaju ne predstavlja stajalište Metro-portala, već je objavljen isključivo kao kuriozitet.