Hrana i debljanje idu ruku pod ruku, naravno, no zapravo nije važan samo broj kalorije koje unosite tjekom dana, već je važnije u koje ćete doba to i napraviti, pokazalo je jedno istraživanje koje treba zapamtiti.

Da bi testirali tu hipotezu, znanstvenici su proučili metabolizam šestero ljudi koji su jeli u različito doba dana. 

Svi su sudionici bili stariji od 50 godina, što znači da pripadaju skupini u kojoj raste rizik od razvoja metaboličkih poremećaja. 

U prvom ispitivanju svi su sudionici jeli isti doručak, ručak i večeru. U drugome im je uskraćen doručak, ali su nakon večere, kao dodatni obrok, dobili kalorični ''zalogaj'' prije spavanja. 

>> Vrijeme jela ipak utječe na sagorijevanje kalorija? >>

Doručak u osam ujutro i kasnovečernji ''zalogajčić'' u 22 sata imali su isto kalorija, 700, i bili su nutritivno jednaki. Količina fizičke aktivnosti sudionika bila je jednaka u oba testa. 

Znanstvenici su potom posebnim alatima pratili rad njihova metabolizma i razgradnju ugljikohidrata i masti. Otkrili su da je, neovisno o jednako kaloričnom obroku i jednakoj fizičkoj aktivnosti, vrijeme kada je hrana konzumirana imalo znatan utjecaj na sagorijevanje masti. 

Drugim riječima, ''zalogajčić'' u deset navečer odgodio je sposobnost organizma da razgradi mast. U prosjeku su sudionici koji su jeli doručak sagorijeli 15 grama lipida (masti) više u 24 sata nego oni koji su jeli kasno. Na dulji rok, kasni obrok može dovesti do znatnog taloženja masti, napominju stručnjaci.

"To potvrđuje pretpostavku po kojoj obroci danju i noću utječu na to kako se probavljena hrana troši, odnosno pohranjuje, i hoće li obrok prije spavanja odgoditi sagorijevanje masti", objasnili su na Vanderbiltu. 

>> Nije važno kada jedemo, nego jesmo li gladni >>

Činjenica da tjelesni dnevni bioritam regulira sagorijevanje masti ima važne posljedice na prehrambene navike, odnosno potvrđuje tezu da je bolje preskočiti obrok prije spavanja nego doručak.