No slab san ili drijemež ne pruža takvu mentalnu stimulaciju. Naime, rezultati studije podržali su sve više dokaza kako je REM spavanje, tj. faza u kojoj se pojavljuju najintenzivniji snovi, krucijalna za mogućnost mozga da zapamti i prisjeti se informacija.

Prosječan noćni odmor uključuje četiri do pet faza REM spavanja, no kako noć odmiče one postaju slabije. To znači da odrasli koji spavaju manje od preporučenih 7-8 sati, te zbog toga imaju smanjene faze REM-a, možda blokiraju sposobnost mozga da stvori jaka sjećanja. Premda se REM ne klasificira kao tip dubokog sna, postiže se jedino kada mozak prođe kroz faze dubokog spavanja.

>> Može li nedostatak sna ubiti?

U posljednjoj studiji, volonterima su pokazane grupe od tri riječi poput kolač, srce, šesnaest, te ih se zamolilo da pronađu novu riječ koja se može povezati s ove tri. U ovom primjeru odgovor bi bio "slatko".

Volonteri su testirani ujutro, a zatim su isti zadatak rješavali popodne. U međuvremenu, nekima je dozvoljeno da odspavaju i uđu u REM fazu, drugima samo drijemež, a trećima kratak odmor. Druga i treća grupa nije pokazala značajno poboljšanje u rezultatima, no REM grupa imala je poboljšanje u odnosu na jutarnje testove, za skoro 40 posto.

Dr. Sara Mednick, koja je vodila istraživanje, vjeruje kako se stvaranje veza među prethodno nepovezanim informacijama u mozgu, što dovodi do mogućnosti kreativnog rješavanja problema, stimulira neurološkim promjenama koje se događaju tijekom REM spavanja. "REM je važan za sakupljanje svih informacija koje procesuiramo na dnevnoj bazi, te pretvaranje u sjećanja koja kasnije možemo koristiti. Ovo nam pomaže da shvatimo koje su sve dobrobiti sna, te može potaknuti ljude da povećaju trajanje spavanja kako bi postigli optimalnu produktivnost i mogućnost pamćenja."