Kakva je (probuđena) svijest o ozbiljnosti problema nasilja kod građana može se naslutiti iz GfK-ovog istraživanja koje osvjetljava neke elemente i dimenzije problema nasilja u našem društvu.

Žalosna je spoznaja da čak svaka peta osoba zna za neko konkretno naselje u obitelji ili kod prijatelja, svaka četvrta ima spoznaju o nasilju u susjedstvu, a oko deset posto ih zna i za razne takve slučajeve na poslu.

Najraširenija je spoznaja o obliku nasilja koje čine sama djeca na drugoj djeci (preko 70 posto ispitanih), zatim ona što ih muškarci/muževi čine nad ženama, slijedi nasilje koje nad djecom čine odrasli, pa ona gdje djeca zlostavljaju svoje roditelje, a najmanje se spominje nasilje žena nad muževima/muškarcima (oko trećine ispitanih).

Jeste li vi osobno čuli ili sami svjedočili nekim od sljedećih oblika nasilja u Hrvatskoj?

N= 1000                                                                            %	DA	NE
djece /mladih od roditelja i / ili drugih odraslih osoba	58	42
djece /mladih od same djece/mladih	73	27
žena od muškaraca	62	38
muškaraca od žena	35	65
roditelja od njihove djece	43	57

Spoznaju zlostavljanja roditelja/odraslih nad djecom (prosjek 58%) najviše su istakli ispitanici u Sjevernoj Hrvatskoj te Lici, Kordunu i Banovini (po 68%) a najmanje u Istri s Primorjem i Gorskim Kotarom (samo 43%).

2.

Najmlađa dobna skupina od 15 do 17 godina značajno više (88%) od prosjeka  (73%) iskazuje spoznaju nasilja djece/mladih nad djecom/mladima a to je također  i mišljenje osoba iz naselja s preko 100 tisuća stanovnika (80%).

Nasilje suprotnog spola nad ženama (prosjek 62%) posebno više ističu u Sjevernoj Hrvatskoj te Lici, Kordunu, Banovini ( oko 79%) ali i osobe starije od 65 godina (68%).

Nasilje žena nad muškarcima ima najnižu spoznaju (prosjek 35%) a veći naglasak je ipak prisutan u Sjevernoj Hrvatskoj (49%) te Dalmaciji (42%), ali daleko je najmanji u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (20%).

Svijest o zlostavljanju roditelja od djece ima zapaženu dimenziju (prosjek 43%) a posebno je više istaknuta u Sjevernoj Hrvatskoj (55%) te kod osoba starijih od 55 godina (oko 49%).

 Kako ste čuli /od kuda saznali  o  raznim oblicima nasilja u Hrvatskoj?

MOGUĆE VIŠE ODGOVORA

N= 800 ( ispitanici koji navode da u HR ima nasilja)              (%)

preko televizije, radija, novina, časopisa	97
preko prijatelja	39
u okviru šire obitelji	15
na radnom mjestu	14
ostalo	11

Saznanja o nasilju stečena preko prijatelja posebno su istaknuta u Zagrebu (54%), Istri s Primorjem i Gorskim Kotarom (51%) kao i kod mladih od 15 do 24 godine (50%). Šira obitelj je češće izvor saznanja o nasilju u Zagrebu (21%), Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (25%) te kod osoba između 35 i 44 godine (24%). Spoznaju o zlostavljanju na poslu istakli su najviše ispitanici u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (31%) te dobnoj skupini od 35 do 44 godine (26%).

3. Što mislite koliko je danas  prisutno  nasilje  u našem društvu / u Hrvatskoj ?

jako prisutno	72
donekle prisutno	25
nije baš prisutno	1
gotovo uopće nije prisutno	0
ne zna / ne može ocijeniti	2

Svijest o velikom prisustvu nasilja u zemlji posebno više iskazuju ispitanici u Slavoniji (87%), Lici, Kordunu i Banovini (81%) te osobe starije od 55 godina (78%).

Što mislite koji oblici nasilja su najviše / najčešće prisutni  u našem društvu danas?

MOGUĆE VIŠE ODGOVORA       %

psihičko maltretiranje	15
fizičko nasilje	42
seksualno zlostavljanje	33
prijetnje raznih oblika	87
ograničenja slobode i sl.	75

Prijetnje su najviše zastupljene a iznad prosjeka ih ističu ispitanici u Slavoniji te Lici, Kordunu, Banovini  (po 92%). Na drugom mjestu je ograničenje sloboda koje se posebno naglašava u Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj (po oko 80%).

Treću poziciju ima fizičko nasilje i posebno ga više ističu ispitanici u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (61%), te najmlađi (od 15 do 17 godina - 58%).

Slijedi seksualno zlostavljanje koje je nešto više naglašeno u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru, u Dalmaciji te u Lici, Kordunu, Banovini (po oko 38%). Oblik psihičkog maltretiranja  navodi najmanje ispitanika a malo je više istaknut u Dalmaciji (19%).

4. Prema Vašem mišljenju koji su razlozi za pojavu nasilja ?

%	DA	NE	Ne zna
alkoholizam	96	4	0
droga	89	9	1
loš odgoj	87	10	3
nezadovoljstvo	79	15	6
netolerancija prema različitostima	76	15	9
nezaposlenost	75	20	5
siromaštvo / socijalna isključivost	71	23	6
osobe su i same bile izložene nasilju	66	22	12
mentalno bolesne osobe	53	33	14
genetska predispozicija prema nasilju	51	33	16
mediji	51	37	12
dosada	46	39	15
nizak stupanj obrazovanja	39	48	13
religijska vjerovanja	27	59	14
drugo	28	29	43

Kao vodeće razloge za pojavu nasilja (preko 80%) ispitanici navode alkoholizam, drogu i loš odgoj. Dok je alkoholizam kod svih gotovo jednako visoko istaknutdrogu, više od prosjeka,  ističu ispitanici  u Dalmaciji, Istri, Primorju i to oko 95%. Loš odgoj posebno više navode ispitanicu u Zagrebu te Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (oko 92%) ali i najmlađi (15 do 17 godina - 96%).

Drugu grupu razloga ( spomenute od 50 do 79%) čine nezaposlenost, siromaštvo, nezadovoljstvo, netolerancija, ranije zlostavljani, mentalno bolesni, oni s genetskim predispozicijama za nasilje, te mediji. Nezaposlenost kao veliki razlog ističi više u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj te Isti, Primorju, G. Kotaru (od 80 do 84%).

Siromaštvo kao uzrok nasilju posebno navode u Istri, Primorju i G. Kotaru (81%).

Pojava nasilja kod osoba koje su i same ranije bile izložene nasilju posebno je više istaknuta u Zagrebu (74%) te u Istri s Primorjem (83%)....

Jesu li, prema Vašem mišljenju, neki oblici nasilja nad drugima  ...      %

prihvatljivi u svakom pogledu	0
prihvatljivi u određenim okolnostima	3
neprihvatljivi	28
neprihvatljivi i strogo kažnjivi zakonom	69
ne znam	0

5. Za vrlo strogo kažnjavanje nasilnika posebno su se više opredijelili ispitanici u Lici, Kordunu, Banovini, Istri, Primorju i G. Kotaru (od 74 do 80%), ali i stariji od 55 godina ( oko 74%).

Prema vašem mišljenju tko bi morao najviše pomoći osobama izloženim nasilju/žrtvama nasilja?  NAJVIŠE 3 MOGUĆA ODGOVORA

vlada	27
policija	65
pravosudni organi	48
medicinske službe	10
socijalne službe	61
religijske organizacije	3
volonterske organizacije	4
mediji	5
obitelj i prijatelji	47

Ispitanici najviše pomoći očekuju od policije (posebno u Slavoniji i Istri s Primorjem -76/79%) i socijalnih službi  ali i pravosudni organi kao i sama obitelj imaju važnu poziciju (posebno u Zagrebu - 56% i sjevernoj Hrvatskoj - 52%)..

Što mislite kakva je danas razina stvarne zaštite osoba izloženih nasilju u našoj zemlji ?   %

primjerena / uspješna	0
samo djelomično uspješna	25
prilično neuspješna	46
potpuno neuspješna	27
ne zna	2

Postojeća razina zaštite od nasilja ocijenjena je dosta loše jer čak 73% ispitanika navodi manju ili veću neuspješnost (posebno veće nezadovoljstvo je iskazano u Zagrebu te Istri s Primorjem).

6. Znate li vi osobno za neki slučaj nasilja / poznajete li neku osobu koja je žrtva nasilja (bliska osoba, susjed, znanac, kolega i sl.)

%	DA	NE	Ne zna
u okviru obitelji / prijatelja	20	73	7
u susjedstvu ili znanac	26	65	9
na poslu	8	81	11

U Zagrebu (34%) i općenito u naseljima preko 100 tisuća stanovnika (32%) najviše ispitanika navodi da zna za neki konkretan slučaj nasilja u okviru obitelji / prijatelja.

Da ste Vi osobno svjedok nekog nasilja, kako biste se u tom slučaju ponašali ?   %

osobno bi pomogao	26
pozvao bi u pomoć policiju	59
ne bih reagirao	3
ne znam	12

Osobno bi više od prosjeka pomogli ispitanici u Slavoniji, muškarci i dobna skupina od 25 do 34 godine ( po oko 33%). Pomoć policije bi pak više tražile žene i osobe preko 65 godina (po 64%).

Bojite li se Vi osobno da i sami možete biti žrtvom nekog od oblika nasilja ?     %

da	43
ne	44
ne zna / ne može se izjasniti	13

Strah da mogu biti žrtvom nasilja nešto više  su iskazali građani Zagreba (51%), žene i mladi od 15 do 17 godina ( po 53%). Suprotno, najmanje se boje nasilja stanovnici Slavonije (53%) i Dalmacije (50%) te  općenito muškarci (52%). I ovakvo „površno" istraživanje jasno je pokazalo da je nasilje u Hrvatskoj ozbiljan problem kojem se ne posvećuje potrebna pažnja. Broj ljudi koji poznaju žrtve ili nasilnike velik je. Građani su se izjasnili o postojanju nekih oblika nasilja (lista nasilja može biti i mnogo šira) ali i da se nasilje ne smije tolerirati, a žrtvu treba zaštititi.  Dakle, općenito svako nasilje je neprihvatljivo, društvena anomalija, i mora biti zakonski kažnjivo. Širenju spoznaje o realnoj dimenziji problema nasilja u Hrvatskoj najviše su pridonijeli mediji. Nasilje ne smije ostati obiteljska ili neka druga tajna već o toj temi  treba javno govoriti, treba problem osvijestiti, treba senzibilizirati društvo i institucije koje bi se time trebale intenzivno baviti. Treba osnažiti žrtve, izazvati potrebu za primjerenom reakcijom ...