"Nedostaju mi riječi kako bih opisao žalost i zaprepaštenje" rekao je organizator festivala Reiner Schaller, te je najavio da se "Loveparade", najveći europski festival techno glazbe na otvorenom, koji se s manjim pauzama održava više od 20 godina, više neće organizirati. "Loveparade" sljedeće je godine trebao biti održan u Gelsenkirchenu.

Državno odvjetništvo u Duisburgu je u međuvremenu pokrenulo istragu koja bi trebala utvrditi okolnosti pod kojima je došlo do tragedije kao i eventualnu odgovornost. Dosada su podnesene i dvije kaznene prijave ali na konferenciji za tisak nije rečeno protiv koga. Duisburški gradonačelnik Adolf Saureland rekao je da je izrazito pogođen tragedijom, ali je istodobno odbacio policijske kritike na račun grada i organizatora festivala.

Načelnik kriznog stožera grada Duisburga Wolfgang Rabe izjavio je kako ne može potvrditi tvrdnju medija po kojima je jučer na "Loveparade" došlo preko 1,4 milijuna posjetitelja iako na prostoru na kojem je festival održan, ranžirnom kolodvoru izvan upotrebe, ima mjesta za najviše 300.000 ljudi.

Rabe je, pozivajući se istragu u tijeku, odbio komentirati i optužbe da su prilazi terenu gdje se održavao festival bili preuski za tolike mase ljudi. Naime, prema napuštenom kolodvoru vodio samo jedan uski tunel ispod autoceste ne čijem početku je i došlo do tragedije.

Dosad je identificirano 16 žrtava, među kojima su četvorica stranaca, Nizozemac, Talijan, Australac i Kinez. Sve žrtve u dobi su od 20 do 40 godina. Suprotno prvim tvrdnjama, poginuli nisu bili pregaženi u stampedu nego su umrli zbog padova s veće visine. Nakon što je u tunelu koji je vodio do pozornice i prostora oko nje postalo pretijesno, mnogi su se pokušali penjanjem preko strmih zidova i zaštitnih ograda domoći festivala i pali.

Organizatorski propusti odgovorni za tragediju

Njemački sindikat policije je gradske vlasti i organizatora festivala okrivio za tragediju. "Dusiburg je premalen grad za održavanje takve masovne manifestacije" , rekao je za dnevnik "Bild" predsjednik policijskog sindikata Reiner Wendt.

Predstavnik mjesnog ogranka istog sindikata Wolfgang Orscheschek za tragediju je prije svega optužio organizatora. "Organizator je pod izlikom proglašenja Ruhrskog područja kulturnom prijestolnicom Europe i isključivo u svrhu materijalne dobiti vršio pritisak na grad kako bi dozvolio održavanje Loveparadea", zaključio je Orscheschek.

Cijelo Ruhrsko područje na zapadu Njemačke, pa tako i grad Duisburg, ove godine su proglašeni kulturnom prijestolnicom Europe, a "Loveparade" je jedan od festivala u sklopu tog projekta.

"Loveparade" je po prvi put održana 1989. u Berlinu, uoči pada Zida, kao "glazbena i politička" priredba, a svoj vrhunac je doživjela krajem devedesetih kada ju je posjećivalo više do milijun i pol ljudi. Nakon ukidanja političkog statusa početkom ovog desetljeća "Loveparade" gubi na atraktivnosti, te se prije nekoliko godina seli iz Berlina u Ruhrsko područje gdje je 2006. i 2007. u Dortmundu i Essenu doživjela novi procvat. "Loveparade" je prošle godine trebala biti održana u Bochumu, ali je otkazana iz financijskih i sigurnosnih razloga.

Podignuta prijava protiv gradonačelnika Duisburga

Bivši šef bochumske policije Thomas Wenner, koji prošle godine nije dao zeleno svjetlo za održavanje "Loveparade" u Bochumu, podigao je prijavu protiv duisburškog gradonačelnika i odgovornih gradskih službenika.

"Mi prošle godine nismo htjeli sigurnost žrtvovati na oltaru zabave, a upravo se to sada dogodilo", rekao je Wenner, koji je ukazao i na to da industrijski gradovi u Ruhrskom području svojim uskim ulicama i nedovoljno protočnom željezničkom infrastrukturom nisu, za razliku od Berlina, prikladni za ovakve masovne skupove.

U nedjelju se oglasio i britanski DJ Mark Knight koji je zabavljao okupljene u Duisburgu i ispričao kako su mu organizatori naložili da nastavi puštati glazbu kako ne bi došlo do još veće panike i žrtava. "Ljudi ispred pozornice nisu imali pojma što se dogodilo iza", rekao je Knight, dodavši da je festival trajao još najmanje pet sati poslije tragedije.

Sućut obiteljima stradalih dolazi iz čitavog svijeta, a nakon predsjednika Njemačke Christiana Wulffa i kancelarke Angele Merkel počast stradalima odali su i predsjednik Eurospke komisije Jose Manuel Barroso i papa Benedikt XVI. (hina/metro-portal)