Ta vijest se dugo očekivala s nestrpljenjem: Google ulaže milijarde u njemačku digitalnu infrastrukturu. Pitanje je bilo kamo će taj novac otići i za što točno? Ovoga tjedna je kalifornijska tehnološka kompanija konačno otkrila karte.

Na konferenciji za novinare u Berlinu šef Googlea za Njemačku Philipp Justus najavio je da će njegova tvrtka u sljedeće četiri godine uložiti 5,5 milijardi eura u Njemačkoj. To uključuje izgradnju novog podatkovnog centra u Dietzenbachu u saveznoj pokrajini Hessen. Osim toga, bit će prošireni i postojeći centri u Münchenu, Frankfurtu i Berlinu.

Opće olakšanje

Njemačka vlada reagirala je s velikim zadovoljstvom. „Želimo od Njemačke napraviti vodeću lokaciju za podatkovne centre u Europi", rekao je za novinsku agenciju Reuters ministar za digitalizaciju, demokršćanin Karsten Wieldberger.

Ministrica znanosti Dorothee Bär vidi Googleovo ulaganje kao dokaz da je Njemačka atraktivno mjesto za poslovanje. Googleovo angažiranje donosi „rast i dodanu vrijednost za našu zemlju", ocijenila je ministrica.

I ministar financija, socijaldemokrat Lars Klingbeil pohvalio je planove: „To je upravo ono što nam sada treba." Vicekancelar je za novinsku agenciju dpa izjavio da se radi o „pravim investicijama u budućnost - u inovacije, umjetnu inteligenciju, klimatski neutralnu transformaciju i buduća radna mjesta u Njemačkoj".

Google je priopćio da će investicije do 2029. godišnje osiguravati oko 9.000 radnih mjesta u Njemačkoj.

Skepsa ipak opravdana

Profesorica Katharina Hölzle, direktorica instituta Fraunhofer u Stuttgartu, ne želi žuriti sa zaključcima. S jedne strane, raduje se ponudi iz inozemstva, „jer pokazuje da smo privlačniji nego što sami mislimo". Ali, pomalo se i boji, kaže za DW, jer se Njemačka možda upušta u novu ovisnost o SAD-u iz koje će se kasnije „još teže moći izvući".

Za Wolfganga Epplera iz Instituta za procjenu tehničkih posljedica i analizu sustava (ITAS) u Karlsruheu to je na prvi pogled „velika svota novca". Ali za DW dodaje: „Ako pogledate koliko ulaže SAD, recimo 500 milijardi dolara, onda je to samo sitnica."

Nije samo Google...

Ali Google nije jedini koji je najavio ulaganja u Njemačkoj. Samo prošlog tjedna Deutsche Telekom je zajedno s američkim proizvođačem čipova Nvidijom najavio ulaganje u podatkovni centar vrijedno oko milijardu eura.

Ukupno, prema podacima udruge Bitkom, operateri podatkovnih centara u Njemačkoj će ove godine investirati oko 12 milijardi eura.

Prema poslovnoj agenciji Bloomberg, opseg investicije otkriva jaz između Europe i SAD-a. Tehnološki divovi poput Microsofta i Googlea ili start-upovi poput OpenAI-a ulažu stotine milijardi dolara u izgradnju serverskih kapaciteta za umjetnu inteligenciju.

Prema podacima Bloomberga, njemački projekt trebao bi koristiti do deset tisuća grafičkih procesora (GPU). Jedan jedini centar u Teksasu, koji razvijaju SoftBank, OpenAI i Oracle, koristit će oko pola milijuna procesora.

U rujnu je francuski koncern Data4 najavio investicije od oko dvije milijarde eura i u Hanauu položio kamen temeljac za svoj prvi podatkovni centar u Njemačkoj. U Inovacijskom parku umjetne inteligencije u Heilbronnu trebao bi nastati najveći ekosustav umjetne inteligencije u Europi, s fokusom na dizajn čipova.

Rastuća potreba za računalnom snagom na području umjetne inteligencije trenutačno potiče pravi građevinski bum podatkovnih postrojenja. Kapacitet tih računalnih farmi u Njemačkoj gotovo će se udvostručiti do 2030. godine, pokazalo je nedavno istraživanje Bitkoma.

...i ne samo Njemačka

Europska unija je u veljači najavila plan vrijedan 200 milijardi eura za poticanje razvoja umjetne inteligencije, s ciljem da se do 2032. godine kapacitet utrostruči.

Deutsche Telekom vodi razgovore s različitim tvrtkama o izgradnji takozvanih giga-tvornica za umjetnu inteligenciju. Međutim, sve napreduje sporo, a EU još nije objavio konkretan plan o tome kako će se procjenjivati ponude i raspoređivati sredstva.

Zeleno obećanje

Google je službeno postavio cilj da dugoročno minimizira utjecaj na klimu i okoliš. Kod novog postrojenja u Dietzenbachu planira se korištenje i ponovna upotreba viška topline. Taj bi se višak trebao isporučivati u lokalni sustav i opskrbljivati više od dvije tisuće kućanstava toplom vodom i grijanjem.

Klimatski neutralan podatkovni centar? Katharina Hölzle je skeptična, ali ne i pesimistična. „Ne znam hoćemo li zaista doseći nultu emisiju", kaže ona, „ali trebali bismo razmisliti kako da, ako već sami ne gradimo podatkovne centre, barem razvijamo tehnologije koje će se u njima koristiti - tu vidim prave prilike za nas."

Oba stručnjaka s kojima je DW razgovarao pozivaju na oprez. Ne smije se zaboraviti da će američka kompanija pohranjivati i obrađivati podatke. Wolfgang Eppler iz ITAS-a upozorava: „Ne smije se dopustiti da postanemo previše ovisni."

Znanstvenicu iz Fraunhofera Hölzle tješi pomisao da je „rasprava o digitalnom suverenitetu u posljednjih dvanaest mjeseci ojačala". Ipak, naglašava kako je „vrlo važno da politika u Njemačkoj pažljivo prati gdje se podaci pohranjuju i tko ima pristup. To je ključno pitanje za zaštitu konkurentnosti njemačke industrije."