Povećanje europskih obrambenih izdataka glavni je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije od prvog dana otkako se vratio u Bijelu kuću. Ovaj je cilj postao potencijalno prihvatljiv gotovo svim zemljama NATO-a zahvaljujući „uvjerljivosti" i argumentima glavnog tajnika Marka Ruttea, posebno nakon što ga je podržala Njemačka, najveće europsko gospodarstvo.

Dužnosnici NATO-a rekli su za DW da se radi o Trumpovoj pobjedi, ali i o "ponovnom uspostavljanju ravnoteže u Savezu", kako je rekao jedan visokorangirani diplomat, naglašavajući da bi, ako se postigne dogovor oko toga, summit bio ogroman uspjeh.

Pouke sa sastanka G7 u Kanadi

„Nadam se da Trump neće otići prerano kao što je otišao s nedavnog sastanka G7 u Kanadi", rekao je za DW Jamie Shea, bivši dužnosnik NATO-a. Ovaj najgori scenarij velika je briga nekih saveznika NATO-a i nešto što žele izbjeći po svaku cijenu.

Shea je rekao da misli da je „važno da Trump bude tamo kako bi saznao sve o svim dobrim stvarima koje NATO trenutačno radi, a koje pomažu i američkoj sigurnosti, a ne samo europskoj sigurnosti".

Cilj trošenja 5 % BDP-a na obranu vrlo je ambiciozan i ima potencijal značajno transformirati društva u Europi: dok su u mnogim zemljama EU-a socijalna pravda i ekonomska stabilnost desetljećima bili jasni prioriteti njihovih nacionalnih vlada, u budućnosti bi se one mogle fokusirati na jačanje vojne moći i postajanje neovisnijima od Sjedinjenih Država. Ovaj scenarij doveo je na drugoj strani i do rastućeg otpora tim planovima u nekim dijelovima Europe.

Kako odvratiti Rusiju od napada na teritorij NATO-a?

Na pitanje kako bi objasnio svoj plan građanima u Europi koji su protiv socijalnih rezova u korist novog oružja, Rutte je nedavno rekao da čelnici moraju djelovati sada jer "inače, za četiri ili pet godina, bit ćemo stvarno ugroženi i onda ćete morati pohađati tečaj ruskog jezika ili ići na Novi Zeland."

Rutteova ideja je prerezati „kolač" na dva dijela i alocirati 3,5 % BDP-a za temeljne obrambene potrebe a 1,5 % „proknjižiti" kao ulaganja u sigurnost. Ta ulaganja uključuju izgradnju širih cesta i mostova koji bi mogli nositi teško naoružanje, ali i kibernetičku sigurnost, mjere protiv hibridnih napada, civilnu zaštitu i pomoć Ukrajini.

Članice NATO-saveza pokušat će uzeti u obzir i ono što već troše, na primjer, na infrastrukturu, napominju diplomati u NATO-u. Ali također naglašavaju da je činjenica da su se saveznici uspjeli dogovoriti o preciznoj definiciji cilja od 1,5 % BDP-a već značajan uspjeh.

Španjolska želi izuzeće

Najveći je izazov pridobiti sve članice za cilj od 3,5 % BDP-a za temeljnu vojnu potrošnju. Španjolska, koja ima najnižu vojnu potrošnju u Savezu, signalizirala je da želi izuzeće.

Druge nacije, poput Italije, traže pak više vremena od predloženih sedam godina za ispunjavanje obveze. Mnoge članice NATO-a spremne su potrošiti više novca, ali odbijaju se obvezati na poštivanje godišnjih planova, što je svojevrsni kontrolni mehanizam, što je također predložio Rutte.

Na kraju se sve svodi na kredibilitet NATO-a, rekao je za DW bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis. Savez "se kreće u pravom smjeru", rekao je on. Ali kao i mnogi predstavnici zemalja na istočnom krilu NATO-a u blizini Rusije, upozorava da se mora ozbiljno shvatiti ispunjenje (novog) obećanja o povećanju potrošnje: "Što ako se samo održi lijep summit i svi odu sretni, a onda se zapravo ništa ne dogodi?"

Razočaravajući summit za Ukrajinu?

Osim toga, mnogi Europljani su nezadovoljni zbog očiglednog nedostatka bilo kakvih ambicija kada je riječ o Ukrajini. Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvan na summit u Haag, njegove aspiracije za pridruživanjem NATO-u vjerojatno neće biti u središtu pozornosti na summitu.

Čini se da nema nikakve šanse da se ukrajinske težnje za NATO-om nađu kao istaknuta točka u završnoj deklaraciji summita. "Jasno je da su Sjedinjene Države posebno htjele umanjiti značaj toga", objasnio je bivši dužnosnik NATO-a Jamie Shea. "Dakle, za Ukrajinu će to biti prilično razočaravajući summit NATO-a."

U završnom dokumentu trebala bi se naći rečenica ili dvije u kojima će se Rusiju spomenuti kao prijetnju, rekli su izvori iz NATO-a za DW, ali neće biti novih oštrih riječi, s obzirom na kontinuirane američke pokušaje da obje zemlje sjednu za pregovarački stol.

Sve se vrti oko Rusije

Kristine Berzina, stručnjakinja za NATO u think-tanku German Marshall Fund, kaže da je važno sagledati širu sliku.

„Toliko smo opsjednuti malim deklaracijama i odlomcima o tome i tome", rekla je za DW. Ono što je stvarno važno jest da je „NATO snažan politički savez i da ljudi za stolom vjeruju jedni drugima." To je ono što ona očekuje da će biti snažna poruka summita.

„Naravno, radi se o Rusiji. Razgovor o ambicioznim novim koracima koje će poduzeti signal je Rusiji", rekla je Berzina.

Ipak, očekuje se da će deklaracija summita biti „kratka i jasna", kako je rekao jedan diplomat, a događaj je namjerno planiran kao kratka razmjena kako ne bi „dosađivao" Trumpa, koji je poznat po tome što nije ljubitelj dugih govora drugih aktera, a općenito ni multilateralnih organizacija.

Recept za Trumpovu sreću

Veliki rizik je da, u slučaju eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Trump možda uopće neće otputovati u Haag, to se može pročitati u izvješćima američkih medija. U sjedištu NATO-a u Bruxellesu, diplomati kažu da nemaju nikakvih naznaka da Trump neće biti tamo.

Dakle, održava li se summit NATO-a samo da zadovolji Trumpa, kao što sugerira program, uključujući večeru s nizozemskim kraljem, poziv na igranje golfa u Nizozemskoj i očekivano veliko povećanje potrošnje?

Na kraju krajeva se radi o Europljanima, rekao je Jamie Shea. "5% BDP-a za obrambenu potrošnju namijenjeno je odvraćanju Rusije, osiguravanju sigurnosti Europe i građana NATO-a, koji noću mirno spavaju u svojim krevetima." Ali je također priznao da bi se "pod uvjetom da se donese odluka o 5 %, Trump trebao vratiti u Washington kao sretan čovjek."