Osuđeni ubojica Wolfgang Werle tuži Wikipediju s namjerom da cenzurira tu stranicu koja je u jednom svojem članku navela njegovo ime u kontekstu ubojstva glumca Waltera Sedlmayra.

Pozivajući se na njemačke zakone o privatnosti, Werle se s odvjetnicima obratio Wikipediji putem pisma zahtijevajući da ta online enciklopedija izbriše njegovo ime iz članka o Walteru Sedlmayru u kojem se objašnjava njegova povezanost s ubojstvom.

U tom članku se, dakle, ukratko objašnjava kako je Sedlmayr pronađen mrtav i osakaćen u svojoj sobi te da su polu-braća Manfred Lauber i Wolfgang Werle, njegovi bivši poslovni suradnici, 1993. osuđeni za ubojstvo to glumca. Godine 2007., odnosno 2008. oni su pušteni na uvjetno izdržavanje kazne.

Prvi amandman američkog Ustava osigurava slobodu govora te time i iznošenje istinitih činjenica, iako njemački zakoni nastoje zaštititi ime i privatnost osoba od neželjenog publiciteta. Werle je proveo 15 godina u zatvoru zbog svojeg zločina, a njegovi odvjetnici tvrde da Wikipedija objavljivanjem tog članka može poremetiti proces Werleove „rehabilitacije".

„Na Werlweovu rehabilitaciju te njegov budući život van zatvorskog sustava oštro utječe vaša nevoljnost da učinite anonimnim svaki članak koji ima veze s ubojstvom gospodina Waltera Sedlmayra u kontekstu umiješanosti našega klijenta", stoji u poruci ubojičinih odvjetnika. „Kako se vaš članak bavi lokalnom njemačkom javnom ličnošću (kao što je glumac Walter Sedlmayr), očekujemo da shvatite kako morate poštivati njemački zakon."

„Sukob" američkog Ustava i njemačkih zakona mogao bi imati ogromne posljedice po istinu i „povijest". Na kocki je integritet same povijesti Kad bi sve publikacije morale podlijegati cenzuri bilo kojeg zakona ili suda samo zato što su dostupne putem interneta, tad ne bi bilo moguće vjerovati u ono što čitamo i što u njima piše