„Postoje države koje su se do sada po pitanju borbe protiv terorizma ponašale tako kao da ih se to ne tiče. No, to se mora promijeniti. Borba protiv terorizma i radikalizacije mora postati prioritet svih zemalja članica OESS-a", poručio je austrijski ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i suradnju Sebastian Kurz na jučerašnjoj press-konferenciji povodom otvaranja dvodnevne konferencije OESS-a o borbi protiv terorizma u Beču. Oko 500 stručnjaka iz svih 57 zemalja članica ove međunarodne organizacije razgovarat će dva dana u austrijskoj prijestolnici o mjerama borbe protiv terorizma i radikalizacije.

Jučerašnje otvaranje konferencije zasjenio je stravični teroristički napad u Manchesteru u kojem je poginulo 22, a ranjeno 60-tak osoba.

Ovaj napad pokazao je još jednom da suradnja svih članica OESS-a u protuterorističkim aktivnostima mora biti pojačana, bila je zajednička poruka svih uvodničara. Austrijski šef diplomacije naglasio je da se uloga OESS-a u idućem razdoblju mora fokusirati na iznalaženje strategija u borbi protiv terorizma i radikalizacije, kako u ratnim žarištima, tako i u zemljama članicama: „Moramo pojačati regionalnu i internacionalnu suradnju, posebno razmjenu informacija između sigurnosnih službi. Važno je uspostaviti platformu preko koje će biti moguće lakše razmjenjivati informacije o potencijalnim teroristima ili radikaliziranim pojedincima i skupinama", kazao je Kurz.

Austrijski ministar vanjskih poslova posebno je istaknuo problem povratnika s ratišta u Siriji, Iraku i Libiji: „Ove osobe moramo združenim policijskim i sudskim djelovanjem privesti pravdi", apelira Kurz. Istovremeno, predsjedatelj OESS-a zauzeo se za jačanje preventivnih mjera, između ostalog i na društvenim mrežama. One ne smiju više biti rasadnici radikalnih ideja, kaže ministar.

Opasnost ne prolazi

A da i pored značajnoga gubitka teritorija tzv. Islamske države globalni problem terorizma ne jenjava, upozorio je i OESS-ov predstavnik za borbu protiv terorizma profesor Peter Neumann. Istaknuo je da su česti teroristički napadi u Europi posljednjih mjeseci kao što smo ih vidjeli više puta u Parizu, zatim u Nici, Berlinu i prekjučer u Manchesteru jedan od znakova promjene taktike ekstremista IS-a: „Već nekoliko zadnjih mjeseci ulazimo u drugu fazu ovoga konflikta. IS u posljednje vrijeme ne poziva svoje simpatizere da mu se pridruže u Siriji, Iraku ili Libiji, kako je to činio prethodnih godina, već apelira da ostanu u svojim zemljama i tamo izvode napade", upozorava Neumann.

Austrija je borbu protiv terorizma i radikalizma proglasila jednim od prioriteta svoga ovogodišnjega predsjedavanja OESS-om.

Posebnu pozornost OESS u sljedećem razdoblju želi posvetiti razvoju situacije u ovoj oblasti u dvije težišne regije: zapadnome Balkanu i srednjoj Aziji. Iz ove dvije regije u proteklim godinama regrutirano je mnogo boraca tzv. Islamske države.

I jedan od fokusa konferencije bila je situacija u zemljama zapadnoga Balkana i mjere koje se provode u cilju suzbijanja terorističkih i radikalnih aktivnosti. Jedan od uvodničara konferencije bio je stoga i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić. On je u svom izlaganju istakao da je Bosni i Hercegovini u proteklom razdoblju pošlo za rukom zaustaviti odlazak svojih državljana na ratišta u Siriji i Iraku. „S time u vezi posebno je važno efikasno djelovanje, ali i suradnja između sigurnosnih agencija", kazao je Mektić.

Po njemu, represivne mjere nisu jedini način kako se boriti protiv radikalizacije i pitanja odlaska na strana ratišta. „Potrebno je pogledati koji uvjeti pogoduju širenju radikalizma i terorizma", kazao je bh. ministar sigurnosti te istakao da Bosna i Hercegovina po ovim pitanjima posvećuje veliku pozornost suradnji sa zemljama članicama Europske unije.

Trend odlaska zaustavljen

Još jedna balkanska zemlja uspjela je u proteklim godinama potpuno suzbiti odlazak svojih državljana kao boraca IS-a u Siriju i Irak: Albanija je u formalnim, ali i neformalnim razgovorima dobila pohvale OESS-a za svoje antiterorističke aktivnosti.

U protekle dvije godine nijedan albanski državljanin nije otišao na ratišta na Bliskome istoku. Jedna od mjera efikasnije borbe protiv terorizma i radikalizma bila je i izrada Nacionalne strategije za borbu protiv terorizma, objašnjava za DW Sander Lleshaj, savjetnik albanskoga premijera za pitanja nacionalne sigurnosti: „Trenutno implementiramo Nacionalnu strategiju, a ona se bazira na tri važna stupa: prvi je obrazovanje. Jako je važno da putem obrazovnih modula učenici, nastavnici i roditelji u albanskim školama otvoreno govore o pitanjima religije i identiteta", kaže Lleshaj te ističe da Albanija u međusobnom suživotu različitih religija može i želi biti primjer ostalim zemljama u regiji.

Drugi prioritet albanske Nacionalne strategije je suradnja s vjerskim zajednicama i omogućavanje dijaloga među njima: „U suradnji vjerskih zajednica potrebno je ojačati međusobno povjerenje, a posebno spriječiti importirano prakticiranje vjere." Treći važan stup albanske strategije u borbi protiv terorizma su posebno ranjive i ugrožene skupine stanovništva poput mladih. Njima se želi stvoriti konkretna perspektiva, a jedna od mjera je i otvaranje novih radnih mjesta.

A pitanje preventivnog rada s mladima jedno je od težišta konferencije.

„Mladi moraju postati podrška u iznalaženju inovativnih strategija u borbi protiv terorizma i radikalizma", ističe austrijski šef diplomacije Kurz. A i sama konferencija pružit će mladima mogućnost da svoje prijedloge iznesu u kontaktu s političkim predstavnicima i stručnjacima. „Nažalost, i dalje mnogo mladih ljudi biva privučeno radikalnim idejama. Vrijeme je da više slušamo mlade o problemima koje imaju", kazao je glavni tajnik OESS-a Lamberto Zannier. Nakon završetka konferencije i predstavnici civilnoga društva imat će šansu da u četvrtak, 25. svibnja, u sklopu „Dana civilnoga društva", prenesu svoja iskustva, ali i govore o izazovima u bavljenju problematikom suzbijanja radikalizma.