Poljska je sada dvanaesta od 29 zemalja Schengenskog prostora koja je uvela granične kontrole. To je izričito i reakcija na pojačane kontrole Njemačke koje su na njemačko-poljskoj granici na snazi već nekoliko dana.

Nije ni čudo, kaže zastupnik Europske pučke stranke (EPP) Pascal Arimont. Ideja da granične kontrole nisu tako loše i da su provjerena mjera, kaže on, očita je. „Ali upravo zbog toga s takvim kontrolama treba postupati vrlo oprezno; uvijek ih treba promatrati u europskom kontekstu", kaže Arimont, zastupnik iz Belgije. On poziva Europsku komisiju da provede pravnu reviziju kako bi utvrdila jesu li mjere u skladu s člankom 25. Schengenskog zakona.

Odredbe dopuštaju privremene kontrole

Činjenica je: Članak 25. Schengenskog zakona državama omogućuje privremeno ponovno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama - na deset dana, ad hoc i potpuno samostalno, ako postoji neposredna prijetnja, primjerice sumnja na teroristički napad.

Nakon toga, privremene kontrole u trajanju od šest mjeseci, pa čak - u iznimnim slučajevima - do dvije godine, moguće su ako postoji prijetnja javnom redu ili unutarnjoj sigurnosti, navodi se u zakonu. To bi, na primjer, mogao biti velik priljev migranata.

Europska komisija neprestano podsjeća na uvjete: kontrole moraju biti vremenski i teritorijalno ograničene te se smiju koristiti samo kao krajnja mjera. I susjedne zemlje i Komisija moraju biti obaviještene, prema riječima glasnogovornika Komisije Markusa Lammerta. On dodaje da su u bliskom kontaktu sa svim pogođenim stranama.

Ipak, stalno se ponavlja jedno: Europska komisija spremna je zatvoriti oči kada kontrole traju sve duže. Na primjer, kontrole na bavarskoj granici s Austrijom na snazi su od jeseni 2015. godine. Danska je službeno ponovno uvela kontrole na svojoj granici s Njemačkom prije osam godina.

Komisija ne može zabraniti prijavljene granične kontrole. Može samo dati mišljenje o njihovoj opravdanosti i proporcionalnosti.

Otvoreno pitanje primjerenosti

Ostaje neodgovoreno pitanje koliko su trenutno opravdane i proporcionalne granične kontrole diljem Europe. Uz Poljsku i Njemačku, trenutačno granične kontrole provode i Francuska, Nizozemska, Austrija, Italija, Slovenija, Danska, Švedska, Norveška, Španjolska i Slovačka. Belgija - kao 13. zemlja - planira započeti taj proces ovog ljeta.

U svakom slučaju, riječ je o zabrinjavajućem trendu, kaže europski povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner, pozivajući se na postignuća Schengena: „Ovo se mora zaustaviti, naravno. I moramo obaviti svoj posao kao Europska komisija." On apelira da se Pakt o azilu i migracijama provede što je brže moguće. „I naravno, pozivamo države članice da to učine brže", kaže on.

Mnogi u Bruxellesu se nadaju da bi Schengenske odredbe - dakle sloboda putovanja u Europi - mogle bi biti spašene ako Pakt o azilu i migracijama u potpunosti stupi na snagu do ljeta 2026. godine. Ključ za to, prije svega, leži u boljoj zaštiti vanjskih granica Europe.