Božić je vrijeme mira i druženja s najbližima, a kroz stoljeća su se udomaćili neki zanimljivi običaji za koje vrijedi znati kako su i kada nastali.

Tako su se, primjerice, najranije dekoracije drveća na Božić pojavile u srednjevjekovnim predstavama o Adamu i Evi gdje je drveće u rajskom vrtu bilo ukrašeno kolačima i jabukama. 

No, važan dio Božića je i panj koji se nekad palio na Badnjak (i sada to nije rijetkost), a prvi se put spominje u Njemačkoj daleke 1184. godine. Božićni panj je popularan desert u mnogim zemljama zbog vjerovanja da kad se pepeo debla spaljenog na Božić u otvorenoj vatri ima čudesne moći.

Uz dekoracije na drveću, važan dio božićne atmosfere su i svijeće, a tu su najdalje otišli u nizozemskoj Goudi, gradu poznatom po istoimenom siru.

Kako je Gouda i centar proizvodnje svijeća, na Badnjak se u gradu isključuje sva električna rasvjeta, a gradonačelnik drži govor na glavnom gradskom trgu koji je osvijeljen samo svijećama.

Bršljan i imela dvije su biljke koje vezujemo uz Božić, a bršljan je svečana dekoracija još iz paganskim vremena kad su ljudi vjerovali da on predstavlja vječnost i život koji se nastavlja tijekom hladne zime. Imela je, s druge strane, biljka kojoj su Druidi pripisivali iscjeliteljske i magične moći, a poljubac pod imelom uveden je kao običaj sredinom 19. stoljeća u radničkoj Engleskoj.

Sretan Božić!