Unazad godinu do dvije brojne tvrtke su značajno ograničile mogućnost rada na daljinu potičući, ili pak namećući, povratak u urede. Time je u očima mnogih naznačen kraj "ere rada od kuće" započete u proljeće 2020. godine. No je li doista tako?

Koliko zaposlenika, čija priroda posla to omogućuje, danas radi na daljinu - bilo u potpunosti, bilo u okviru hibridnog modela koji kombinira rad od kuće i dolaske u ured? Kakvi su planovi poslodavaca po pitanju potpunog povratka zaposlenika u radne prostore? I, što je možda najvažnije, kako radnici gledaju na takve inicijative?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja donosi istraživanje o povratku u urede koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna kompanija poznata po brendu MojPosao, u kojem je sudjelovalo gotovo tisuću ispitanika.

Polovica zaposlenih koristi hibridni način rada

Prema istraživanju, trenutno 26% ispitanika u potpunosti radi od kuće, dok 53% zaposlenika koristi hibridni model rada, kombinirajući rad iz ureda i s udaljene lokacije. S druge strane, 21% ljudi ne radi na daljinu te su isključivo prisutni na svom radnom mjestu.

Analiza po veličini tvrtki otkriva zanimljive obrasce - najveći udio radnika koji povremeno rade od kuće (61%) dolazi iz velikih kompanija i institucija, dok zaposlenici malih poduzeća rjeđe koriste ovu mogućnost - čak 42% njih isključivo radi iz ureda.

Među onima koji imaju mogućnost rada na daljinu, 57% zaposlenih radi prema unaprijed definiranim pravilima koja jasno određuju koliko dana u tjednu ili mjesecu smiju raditi od kuće. Četvrtina zaposlenika (24%) uživa potpunu fleksibilnost, bez ograničenja u broju dana, dok 19% navodi da njihov poslodavac nije formalno propisao pravila rada na daljinu, no postoje neformalne preporuke i prešutni dogovori.

U organizacijama koje su postavile jasne kvote rada iz ureda, većina zaposlenika (81%) ima slobodu odabira dana kada će biti prisutni na radnom mjestu, dok preostalih 19% mora slijediti unaprijed određeni raspored dolazaka, koji je definirao njihov poslodavac.

Koliko često radimo iz ureda?

Na pitanje o obveznom dolasku u ured, najveći udio ispitanika (45%) navodi da moraju biti prisutni na radnom mjestu tri dana u tjednu. Slijedi 24% zaposlenika kojima je propisan dolazak dva puta tjedno, dok 18% ispitanika mora raditi iz ureda četiri dana u tjednu. Najmanji udio, 14% zaposlenika, uživa najveću fleksibilnost, s obvezom dolaska u ured samo jednom tjedno.

Većina radnika (83%) maksimalno koristi mogućnost rada na daljinu te u ured dolazi isključivo onoliko često koliko to poslodavac zahtijeva. S druge strane, 17% ispitanika navodi kako se u ured vraćaju i češće nego što je formalno propisano.

Promatrajući rad na daljinu kroz mjesečnu dinamiku, najveći broj ispitanika (28%) od kuće radi između 6 i 10 dana rada mjesečno, dok 21% zaposlenika koristi ovu opciju do pet dana mjesečno. Nadalje, 18% ispitanika radi od kuće između 11 i 15 dana mjesečno, dok 13% zaposlenika provodi 16 ili više radnih dana izvan ureda.

Najavljuju li poslodavci povratak u urede?

Većina ispitanika (59%) navodi da njihov poslodavac još nije najavio povratak u urede, dok je za 14% zaposlenika taj povratak već službeno potvrđen. Istovremeno, 27% ispitanika primjećuje znakove inicijative za povratak - bilo kroz postupno povećanje broja dana provedenih u uredu, bilo kroz potpunu obnovu rada iz uredskih prostora.

Na pitanje "Zašto, prema vašem mišljenju, poslodavci žele vratiti radnike u urede?", ispitanici su najčešće isticali da je takva odluka vjerojatno motivirana željom za većom kontrolom te sumnjom u produktivnost zaposlenika koji rade od kuće.

Dvije trećine ispitanika (64%) ističe da bi ozbiljnije razmotrili promjenu posla u slučaju povećanja broja dana provedenih u uredu. Dodatno, 12% zaposlenika tvrdi kako bi na takav potez poslodavca reagirali trenutnim davanjem otkaza, dok bi se 24% radnika prilagodilo situaciji.

Čak 82% ispitanika navodi da trenutno ne postoje beneficije koje bi im olakšale povratak u ured. Ipak, kada bi povratak bio neizbježan, istaknuli su da bi im fleksibilno radno vrijeme, povećanje plaće, osigurano parkirno mjesto i financiran topli obrok predstavljali značajnu dodanu vrijednost dolaska u ured.

Hibridni način rada - prvi izbor većine radnika

Hibridni način rada preferira 55% radnika u Hrvatskoj, dok bi se 38% najradije odlučilo za potpuni rad od kuće. S druge strane, samo 5% ispitanika preferira rad isključivo iz ureda, a 3% radnika nema konkretniji stav o ovoj temi.

Kao najveću prednost rada na daljinu, čak 90% ispitanika ističe izostanak putovanja na posao i natrag, dok 55% navodi lakše usklađivanje poslovnog i privatnog života. Slijede bolja koncentracija i produktivnost (45%) te mogućnost rada s različitih lokacija (36%). Zanimljivo, samo 2% ispitanika smatra da rad od kuće nema značajnih prednosti.

S druge strane, među glavnim prednostima rada iz ureda ističu se lakša suradnja i komunikacija s kolegama (54%) te druženje s timom (58%). Ipak, 32% ispitanika smatra da rad iz ureda ne donosi nikakve posebne benefite.