Suočeni sa sveopćom neizvjesnošću te izostankom uvjerljivog odgovora na pitanje „Što nam sutra nosi?", veliki broj ljudi je umjesto prebrođivanja krize na sigurnom i stalnom poslu, u posljednje dvije-tri godine odlučio stvari uzeti u svoje ruke. I promijeniti posao.

U kojoj mjeri su Hrvati mijenjali posao u posljednje tri godine i jesu li požalili zbog te odluke, istražili smo u novom MojPosao istraživanju provedenom na više od 2.000 ispitanika.

Gotovo polovica radnika je dala otkaz u posljednje tri godine

U posljednje tri godine čak 45% radnika samoinicijativno je promijenilo je posao, potvrdilo je istraživanje.

I dok su otkaz u podjednakoj mjeri davali muškarci i žene, na taj potez su se najčešće odlučivale osobe u dobi od 31 do 40 godina (49% ispitanika) te visokoobrazovani radnici (51%). S druge strane, na 'dizanje sidra' i napuštanje poslodavca odlučilo se 38% zaposlenih sa srednjom stručnom spremom.

Otkaz su u najvećoj mjeri davali ispitanici komunikacijskih (67%), umjetničkih (60%), humanističkih (54%) te informatičkih (50%) zanimanja dok su u najmanjoj mjeri otkaz u posljednje tri godina dali zaposleni u preradi hrane (18%), zdravstveni radnici (29%), industrijski (30%), ugostiteljski (32%) te administrativni djelatnici (35%).

Ispitanici koji su u posljednje tri godine dali otkaz u najvećoj su mjeri promijenili samo jednog poslodavca (48%), dok ih je trećina (30%) promijenila dva, a tek petina njih (22%) promijenila je čak tri ili više poslodavaca u tri godine.

Muškarci su u odnosu na nježniji spol promijenili veći broj poslodavaca. Njih četvrtina (25%) je u promatranom razdoblju promijenila tri ili više poslodavaca, dok je isto učinilo 19% žena.

Iako mlađi ispitanici nisu davali otkaz onoliko često koliko su to činili njihovi stariji kolege, oni koji su se odlučili na taj potez, promijenili su više poslodavaca. Naime, svega 24% radnika mlađih od 30 godina je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, u usporedbi s 50% pripadnika starijih dobnih skupina.

Što je viša razina našeg obrazovanja, to je manja vjerojatnost da smo u prethodnom razdoblju promijenili više poslodavaca, potvrdilo je istraživanje.

Visokoobrazovani ispitanici češće imaju bolje uvjete zaposlenja, izbirljivi su kod traženja posla, a imaju i dulji period „uhodavanja" u posao pa ga samim time rjeđe i mijenjaju. Promatrano kroz brojke, 42% zaposlenika sa srednjom stručnom spremom je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, dok je isto učinilo 57% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Zbog čega su Hrvati dali otkaz?

Nije nikakva novost da najbolju povišicu dobivamo mijenjajući posao. Svjesni su toga i zaposleni u Hrvatskoj. Stoga, ne čudi kako je upravo visina plaće glavni razlog davanja otkaza u posljednje tri godine. Na drugom mjestu su loši međuljudski odnosi, iza kojih slijedi nemogućnost profesionalnog napretka. Zanimljivo je da se u top pet razloga davanja otkaza smjestio i osjećaj podcijenjenosti od strane poslodavca, kao i loši uvjeti rada koji su negativno utjecali na zdravlje zaposlenika. Među najrjeđim razlozima su povratak na rad iz ureda (nakon što su u epidemiji barem djelomično radili od kuće), lokacija tvrtke, ali i loše nefinancijske beneficije.

Neki su požalili svoju odluku

Od ispitanika koji su dali otkaz u posljednje tri godine, četvrtina (23%) je zbog te odluke požalila.

Žene su nešto češće požalile zbog promjene poslodavca (24%) nego muškarci (21%), baš kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom (24%) u usporedbi s visokoobrazovanima%).

U najvećem broju slučajeva do žaljenja je došlo jer novi posao nije bio toliko dobar koliko smo mislili da će biti. Visoko na listi razloga su i nekadašnji kolege, za kojima čezne polovica ispitanika, ali i loši međuljudski odnosi na novom poslu. Iako loš menadžment nije bio visoko na listi razloga davanja otkaza, u trenutku kad su se na novom poslu susreli s lošim menadžmentom, ispitanici su požalili što su promijenili posao. Na novom poslu najmanje nas smetaju lokacija tvrtke, uvjeti rada (primjerice, nemogućnost rada od kuće) i work-life balance te nefinancijske beneficije.

Posebno je demotivirajuća činjenica da je pola radnika (49%) koji su požalili zbog promjene posla i dalje na tom poslu, dok je preostala polovica u međuvremenu (51%) opet promijenila poslodavca.

Većina ispitanika koji su požalili što su promijenili posao priznaje kako bi se vratili nekadašnjem poslodavcu (60%) kad bi za to bilo prilike. Povratku u 'staro jato' skloniji su muškarci (60%) nego žene (55%) te ispitanici srednje stručne spreme (63%) nego visoke (48%).

Promjena posla u idućih godinu dana

Gotovo polovica radnika (45%) u idućih godinu dana planira dati otkaz.

O otkazu češće razmišljaju muškarci (47%) nego žene (44%), oni u srednjim godinama (51% u dobi od 26 do 30 te 50% u dobi od 31 do 40 godina) kao i ispitanici sa srednjom stručnom spremom (48%).

Čime nas novi poslodavac može privući? Prvenstveno boljom plaćom i ukupnim financijskim paketom, a snažan utjecaj na našu odluku ima i imidž, odnosno status tvrtke.