Iako smo desetljećima govorili kako se trebamo pripremiti na posljedice globalnog zatopljenja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promjene su stvarne, tu su i - nepovratne su. Samo jedan primjer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast razine Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, obalne poplave postat će trideset puta učestalije.

Da je porast razine mora jedini problem, još bismo mogli reagirati, primjerice podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promjene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplinskih valova i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uvjetovanih migracija.

Kako upozoravaju iz slovenske Agencije za okoliš (ARSO), ekstremni vremenski uvjeti koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja znanstvenika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja. I dok među političarima sazrijeva spoznaja da je hitno djelovanje nužno, mnogi se još uvijek uzdaju u čudesna tehnološka rješenja. Vjeruju da ćemo moći nastaviti živjeti kao dosad, ali s održivijim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina svijeta si ih jednostavno ne može priuštiti.

Ono o čemu se gotovo uopće ne govori jest potreba za promjenom ekonomskog sustava. Trenutačni model rasta izravno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo. Kako ističu slovenski stručnjaci:

"Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promjenama. Buduće generacije morat će početi razmišljati potpuno drugačije", govore stručnjaci iz ARSO-a

Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinirati što znači kvalitetan život. Umjesto težnje za posjedovanjem više, morat će težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.

No postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopće dovoljno vremena za postupnu prilagodbu? Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenski znanstvenici, lakše je povjerovati u Djeda Mraza nego da će svjetski lideri doista postići dogovor kojim bi svi, makar djelomično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti.