Facebook trese novi skandal zbog otkrivanja korisničkih informacije od 50 milijuna klijenata, no to nije prvi te vrste za ovu društvenu mrežu. U 14 godina rada i razvoja Facebooka, postoje mnogi skandali u radu, njegovoj politici prikupljanja i čuvanja podataka korisnika, kao i optužbe za plagiranje.

Prvi skandal izbio je 2010. godine kada je Facebook priznao da je nekoliko tvrtki za razvoj igara kao što su Farmville i Texas HoldEm, dale podatke korisnika oglašavačima.

Na temelju tih podataka oni su mogli izraditi profile svake osobe, uključujući podatke poput spola, dobi, učestalosti posjeta, često posjećenih web stranica, broj prijatelja na društvenoj mreži itd.

Facebook je odmah žestoko reagirao, prašina se slegnula i korisnici su nastavili svoje svakodnevne aktivnosti na društvenoj mreži.

Ali 2011. godine, Facebook je opet pružio informacije o korisnicima trećim stranama bez prethodnog pribavljanja suglasnosti i mijenjali su sigurnosne postavke bez obavještavanja korisnika. Savezna trgovinska komisija (FTC) optužila je tada Facebook da opet krši privatnost korisnika i pokrenuli su sudski postupak kako bi osigurali da privatnost korisnika društvene mreže bude zaštićena tijekom narednih 20 godina.

Godine 2016. Facebook pokreće način rada "Marketplace", koji društvene mreže omogućuje prodaju u grupama i na njihovim osobnim stranicama. Nažalost, ovaj sustav trgovanja uključivao je prodaju rijetkih životinja, seksualnih pomagala i marihuane, oružja i neku drugu robu koja se ilegalno prodaje na tržištu. Takvi postovi, osobito oni za prodaju opijata i oružja su uklonjeni ubrzo nakon toga.

Iste godine, Facebook se tereti za širenje propagandnih poruka koje manipuliraju biračima na predsjedničkim izborima SAD-a. Facebook CEO Mark Zuckerberg morao se javno ispričati nakon ovih skandala vezanih uz političke oglase 2016. godine.

Eto, samo dvije godine kasnije, imamo najnoviju epizoda prodaje korisničkih podataka koja povezuje Facebook s Cambridge Analytica, ali ne otkriva gotovo ništa o društvenoj mreži ili njezinoj podatkovnoj politici koja nije bila već poznata. Vjerojatno bi skandal bio manji da prikupljeni podaci nisu bili povezani s politikom i kampanjom za Trumpa.

Očito postoji nesrazmjeri između sigurnosnog tima i pravnog tima u smislu kako oni određuju zaštitu korisnika u donošenju odluka. To je potvrdio za New York Times, Sandy Parakilas, bivši zaposlenik koji je radio na strani privatnosti na Facebooku:

"Ljudi čiji je posao štititi korisnika uvijek se bore protiv ljudi čiji je posao zaraditi novac za tvrtku."

Mark Zuckerberg sada planira do kraja godine povećati u sigurnosnim i zajedničkim operacijama broj zaposlenih za još 5.000 ljudi te pojačati AI algoritme za zlonamjerne manipulaciju u zaštiti korisničkih podataka. Možemo li vjerovati Facebooku? Vrijeme će pokazati.

Imajte na umu, Microsoft, Google i Twitter i mnoge druge tvrtke koriste slične poslovne modele za prikupljanje i manipulaciju podacima.