Ovo nije prvi put da je Rusija pokušala utjecati na izbore putem dezinformacija. Tako je bilo, primjerice, na američkim predsjedničkim izborima i europskim izborima 2024. godine. A prema podacima Bundestaga, Rusija je već pokušala utjecati na javno mnijenje i na saveznim izborima 2021.

Četiri godine kasnije situacije je ista: stručnjaci također vide opsežne ruske dezinformacijske kampanje za nadolazeće savezne parlamentarne izbore 23. veljače, kojima je namjera posebno diskreditirati stranke političkog centra. „Većina lažnih vijesti usmjerena je protiv Zelenih, CDU-a (Kršćansko-demokratske unije) i SPD-a (Socijaldemokratska stranka Njemačke) i njihovih glavnih kandidata. AfD se rijetko spominje, a kad se i spominje, onda je to u pozitivnom smislu", objašnjava Lea Frühwirth iz Centra za praćenje, analizu i strategiju (CeMAS) za DW. Ova neprofitna organizacija bavi se temama ideologija zavjere, antisemitizma i desnog ekstremizma.

Kancelarski kandidati na meti lažnih vijesti

Dva aktualna primjera: od početka veljače nekoliko korisnika platforme X širi video o navodnom psihičkom slomu kancelarskog kandidata CDU-a Friedricha Merza. Prema ovom „izvješću", Merz si je navodno pokušao oduzeti život 2017. godine. Jedna od objava u deset dana je pogledana više od 5,4 milijuna puta.

Kao dokaz za ovu tvrdnju prikazani su svjedočenje navodnog psihijatra Alberta Mertensa i medicinski obrazac. Pečat na obrascu opisuje Mertensa kao "psihološkog psihoterapeuta". U Njemačkoj su psihoterapeut i psihijatar različite profesije. Savezna komora psihoterapeuta obavijestila je DW da niti jedan njezin član u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija nije registriran pod imenom "Albert Mertens". Nadalje, na navedenoj adresi ne postoji ordinacija koja bi bila ovlaštena za izdavanje takvih obrazaca.

Video je izvorno objavljen na internetskoj stranici "Tjedni pregled iz Münchena". Važan detalj: tijekom dijeljenja videa više puta se ističe da Merz za Ukrajinu traži projektile Taurus koji su sporni jer bi njima Ukrajina mogla napadati i Rusiju.

Glavni kandidat Zelenih Robert Habeck i njegova stranačka kolegica Claudia Roth također su nedavno bili žrtve dezinformacija: prema članku i videu na internetskoj stranici "Narrativ" navodno su upleteni u korupcijski skandal vrijedan 100 milijuna eura. Slučaj se odnosi na nekoliko slika koje su pripadale Zakladi pruske kulturne baštine koje su navodno završile u Ukrajini, a zatim su prodane privatnim kolekcionarima. Sve tvrdnje u dotičnoj publikaciji ili su lažne ili izmišljene, potvrdila je Pruska zaklada za kulturnu baštinu odgovarajući na upit DW-a.

Ono što je zajedničko ovim navodnim otkrićima: proizvedena su prema istom obrascu s lažnim izjavama svjedoka i krivotvorenim dokumentima. I prvo se objavljuju na internetskim stranicama koje izgledaju kao news platforme, ali šire dezinformacije. „Ove značajke tipične su za rusku kampanju dezinformiranja pod nadimkom Oluja-1516", rekao je za DW član tima online istraživačkog projekta Gnida.

Kampanje slikovitih naziva: Dvojnik, Babuška i Storm-1516

U suradnji s platformama Correctiv i News Guard, ovaj projekt je otkrio više od stotinu internetskih stranica na njemačkom jeziku koje su u početku bile ispunjene proruskim sadržajem generiranog umjetnom inteligencijom. Iste stranice se kasnije koriste za objavljivanje lažnih izvješća. Ona se zatim distribuiraju na platformama kao što su X ili Telegram pomoću "prijateljskih" ili plaćenih influencera.

Na sličan način funkcionira i takozvana kampanja "Doppelgänger" ("Dvojnik"). Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., širila je "proruske narative i dezinformacije s posebnim ciljem diskreditacije zapadne vanjske politike općenito i potpore Ukrajini posebno", piše ministarstvo vanjskih poslova. Nakon uplitanja u izbornu kampanju u SAD-u, američka vlada sankcionirala je odgovorne ruske aktere.

Kampanja "Doppelgänger" dobila je to ime jer je izvorno imitirala web stranice i videa poznatih medija kao što su DW ili BBC. DW tim za provjeru činjenica objavio je neke rezultate istraživanja na ovu temu.

Neke od tih krivotvorina se brzo primijete. Ali "riječ je o količini, a ne o kvaliteti", rekla je Lea Frühwirth iz CeMAS-a timu za provjeru činjenica javnog servisa BR.

Sličnim „bombardiranjem" lažnim informacijama, čime se onemogućava normalno funkcioniranje sustava, također je princip kampanje „Babuške".

Rusija posebno podržava dvije njemačke stranke

Ciljevi Rusije: "Iznad svega, širiti neizvjesnost i polarizirati glasače", objašnjava Leonie Pfaller iz NewsGuarda.

Zapanjujuće je da se vrlo često pozitivno izvještava o djelomično desnoj ekstremističkoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) i njezinoj vodećoj kandidatkinji Alice Weidel. Već 2024. jedno je istraživanje otkrilo da je kampanja "Doppelgänger" (Dvojnik) trebala povećati udio glasova AfD-a na najmanje 20 posto. Prema trenutačnim anketama, AfD je na oko 20 posto. Ne može se dokazati postoji li ovdje neka veza ali podatak ipak upada u oči.

Pfaller sumnja da Rusija podržava AfD jer ova stranka vrlo blagonaklono gleda na politiku Moskve. U svom predizbornom programu stranka poziva na ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji. Osim toga, AfD ne osuđuje rusku agresiju protiv Ukrajine.

Lea Frühwirth iz CeMAS-a također spominje još jednu stranku koju podržava ruska propaganda: novoosnovani Savez Sahra Wagenknecht (BSW). U svom izbornom programu ta stranka opisuje rat u Ukrajini kao posrednički rat između Rusije i SAD-a koji se mogao izbjeći. Osim toga, BSW želi da Njemačka ponovno uvozi prirodni plin iz Rusije.

Felix Kartte iz Zaklade Mercator manje vidi opasnost u dezinformacijama oko saveznih izbora, nego u dugoročnoj strategiji Rusije. "Pitanja, narativi koje Kremlj godinama pokušava gurnuti u prvi plan, također su postali vrlo dominantni u njemačkom javnom diskursu", kaže ovaj analitičar za DW. Primjerice, tvrdnje da su sve vlade u Europi korumpirane i da guše slobodu izražavanja, su narativi koje šire i desno ekstremističke stranke u Europi.

Kako se Njemačka brani od ruskih dezinformacija?

„Širenje dezinformacija kojima su izvor strane vladine agencije u Njemačkoj općenito nije kazneno djelo", odgovorilo je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova istraživačkom centru Correctiv. Međutim, kako se navodi, prijetnjama poput dezinformacija bavi se posebna radna skupina unutar ministarstva.

Fokus je na podizanju javne svijesti o dezinformacijama i promicanju informativne i medijske pismenosti među svim dobnim skupinama, napisalo je ministarstvo u odgovoru na upit BR-a. Vlada je također u kontaktu s drugim državama i društvenim mrežama kako bi se zajednički borili protiv ruskih dezinformacija.

Za digitalnog stručnjaka Felixa Karttea nije dovoljno suprotstaviti se činjenicama. Politika također mora prepoznati osnovne emocionalne potrebe u društvu. Ukratko: "Treba nam bolja politika."