Kako je došlo do pregovora u Turskoj?

Zapravo je sam Putin predložio „izravne pregovore" s Ukrajinom nakon što su se pritisku na Moskvu ipak pridružile i Sjedinjene Države. No na zahtjev Ukrajine i EU-a da, dok se pregovara, onda i oružje mora šutjeti trideset dana, vladar Kremlja dugo nije htio dati jasni odgovor. Nepoznanica je bila i hoće li osobno doći u Istanbul - kao što je predsjednik Ukrajine jasno rekao da je spreman doći. Na kraju nije bilo ni primirja, niti je Putin došao, ali pregovori se svejedno održavaju.

Zašto Turska?

Kao i već pri prvim razgovorima u ožujku 2022. - dakle nedugo nakon izbijanja rata - Turska se ponovno ponudila za domaćina pregovora. Turska i dalje održava dobre, mnoge njene tvrtke možda i predobre odnose s Rusijom, a kao jedina članica NATO-a nije se nakon početka rata pridružila zapadnim sankcijama.

Ipak, Turska i njen predsjednik Recep Tayyip Erdoğan su i u stalnom kontaktu s Ukrajinom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij više je puta posljednjih godina posjećivao Tursku, posljednji put u ožujku 2024. Turska isporučuje i oružje Ukrajini, osobito strateški važne dronove. Isto tako, Turska nije priznala ruska teritorijalna osvajanja u Ukrajini, a nipošto se ne osjeća ugodno ni zato što je jedini izlaz iz Crnog mora ruskoj floti ravno pod prozorima građana Istanbula.

Tko je iz Rusije stigao u Tursku?

Sastavom svoje delegacije za pregovore Rusija je jasno pokazala kako je umjesto Putina poslala ljude koji jedva imaju ikakve ovlasti za preuzimanje nekakvih obveza. Zelenski je više puta tražio da Putin osobno dođe u Tursku kako bi s njim pregovarao. Sve do srijede - dakle dan prije nego što su razgovori prvotno trebali započeti - Putin nije otkrivao hoće li sudjelovati. Potom je došla vijest kako ipak neće doći.

Rusku delegaciju predvodi predsjednikov savjetnik Vladimir Medinski. Bivši ministar kulture smatra se političkom drugom ligom, a na međunarodnoj sceni kritiziran je zbog širenja Kremljeve propagande. Tako je, primjerice, ovaj 54-godišnjak u školskim udžbenicima promicao među povjesničarima osporavano viđenje ruske i ukrajinske povijesti. Znanstvenici i kritičari Kremlja optužuju ga za namjerne falsifikate i iskrivljavanje povijesti.

Uz Medinskog, Moskva je u Tursku poslala i zamjenika ministra vanjskih poslova Mihaila Galuzina te zamjenika ministra obrane Aleksandra Fomina. U izaslanstvu je i Igor Kostjukov, šef ruske vojne obavještajne službe GRU. U razgovorima bi trebali sudjelovati i stručnjaci iz Ministarstva obrane, Glavnog stožera, Ministarstva vanjskih poslova te Ureda predsjednika.

Tko pregovara u ime Ukrajine?

To također dugo nije bilo jasno. Ukrajinski predsjednik Zelenskij je doduše otputovao u turski glavni grad Ankaru, gdje se u četvrtak susreo s predsjednikom Erdoğanom. No kada je postalo jasno da ni Putin, a niti američki predsjednik Donald Trump neće sudjelovati u pregovorima, i Zelenskij je otkazao svoje sudjelovanje.

Na čelo ukrajinske delegacije Zelenskij je postavio ministra obrane Rustema Umjerova. Svi ostali pregovarači su zamjenici šefova obavještajnih službi, viši stožerni časnici i jedan savjetnik šefa predsjedničkog ureda.

Zašto su razgovori bili odgođeni i kako će teći?

Izvorno su razgovori trebali započeti već u četvrtak. Najprije su, prema ruskim medijima, trebali početi ujutro, zatim poslijepodne, da bi na kraju bilo jasno da toga dana nitko neće sjesti za pregovarački stol. U pozadini je stajalo upravo pitanje sastava ruske delegacije i razine na kojoj se može voditi dijalog.

Sada se održavaju dvostruki trilateralni razgovori: između SAD-a, Ukrajine i Turske te između Rusije, Ukrajine i Turske. Hoće li se održati i četverostrani sastanak u formatu SAD-Rusija-Ukrajina-Turska, još nije odlučeno. U ime SAD-a sudjeluje ministar vanjskih poslova Marco Rubio, baš kao i posebni izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg. Predsjednik Trump odustao je od putovanja u Tursku nakon što je Putin objavio kako neće sudjelovati.

Što traži Ukrajina i što traži Rusija?

Ukrajina, uz potporu EU-a i SAD-a, najprije ustraje na prekidu vatre na 30 dana. Prema mišljenju ukrajinskog vodstva, to je temelj za pregovore o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Rusija je uoči planiranih razgovora naglasila da se oni moraju voditi „bez preduvjeta". I voditelj delegacije Medinski ponovio je tu tvrdnju, a iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova poručeno je da je njihova strana „spremna na ozbiljan rad" kako bi se došlo do rješenja. No pri tome bi se moralo usredotočiti na „uklanjanje uzroka sukoba".

To je pokazatelj da Rusija ni ovaj put neće odstupiti od svojih starih maksimalističkih zahtjeva - odustajanja Ukrajine od članstva u NATO-u, demilitarizacije zemlje te prisvajanje područja Ukrajine do kuda su prodrle ruske snage.

Što se može očekivati od pregovora?

Očekivanja su prilično suzdržana. Iako zapadni saveznici Ukrajine inzistiraju na napretku, osobito kod mogućeg primirja, američki ministar vanjskih poslova Rubio izjavio je u četvrtak navečer: „Nemamo velika očekivanja od onoga što će se dogoditi sutra." Po njegovu mišljenju, „jedina šansa" za kompromis postoji u izravnim razgovorima između Putina i Trumpa.