Par savjeta kako doživjeti stotu
Puno toga ovisi o svakodnevnim navikama, posebno o tome kako započinjemo dan

Prije sto godina kada su žene u prosjeku živjele do 60, a muškarci do 57 godina. Ipak, 54 posto ljudi sanja o tome da doživi stotu. Prema riječima stručnjaka poput specijalistice i profesorice gerijatrije dr. Naushire Pandye i gerijatrijskog liječnika dr. Garyja Smalla, tajna dugovječnosti ne mora uključivati skupe pretrage i ekskluzivne tretmane - puno toga ovisi o svakodnevnim navikama, posebno o tome kako započinjemo dan. Stoga su podijelili pet navika ljudi koji dožive stotu.
Kreću se odmah ujutro - "Neki ljudi koji dožive stotu ujutro sjede u dvorištu, neki se istežu prije i nakon tuširanja, a mnogi se odlučuju za laganu šetnju", kaže dr. Pandya. Dr. Small preporučuje: "Svaki dan učinite nešto, poput šetnje s prijateljem, jer razgovor uz hodanje aktivira neuronske krugove koji pomažu u smanjenju razine stresa."
Piju vodu odmah nakon buđenja - dr. Pandya ističe da mnogi ljudi koji dožive stotu započinju dan s nekoliko čaša tople vode ili vode s limunom. "Izuzetno paze na hidraciju", kaže ona. Redovita hidracija pomaže održavanju zdravlja srca, pluća i općenito usporava biološko starenje.
Ostavljaju vrijeme za razmišljanje - prema dr. Pandyi, jutarnje vrijeme za refleksiju jedno je od pravila kojih se drže mnogi ljudi koji dugo žive. Umjesto da odmah posegnu za mobitelom ili se prepuste stresu, oni odvoje nekoliko minuta za, primjerice, molitvu ili meditaciju. "To je vrijeme da se saberete i dopustite tijelu i umu da se smire prije nego što započnete dan", objašnjava ona.
Ustaju rano - dr. Pandya objašnjava da ljudi koji dugo žive često ustaju rano, čim svane dan, ali zato idu ranije spavati i osiguravaju si sedam do devet sati sna svake noći. "Spavanje je ključno za sve, ali posebno za starije osobe", naglašava za Parade. Dr. Small dodaje: "Tijekom sna mozak čisti nakupljene otpadne tvari i uklanja amiloid, protein povezan s Alzheimerovom bolešću."
Genetika ima svoju ulogu, ali nije presudna
Iako genetika ima važnu ulogu u dugovječnosti, ona nije presudna. "Trećina dugovječnosti temelji se na genetici. Ipak, važno je fokusirati se na ono što možemo kontrolirati. Okruženje koje stvorimo i životne navike koje usvojimo mogu nam dati prednost u dugovječnosti", zaključila je dr. Pandya.