Zašto cijene nafte ponovno rastu?

Otprilike dva tjedna nakon nastavka američkih i iranskih napada u regiji Perzijskog zaljeva, cijena sirove nafte Brent dosegnula je 23. srpnja 100 dolara (87,8 eura) po barelu. To predstavlja rast od gotovo jedne trećine u odnosu na najnižu razinu iz prošlog mjeseca, ali je i dalje ispod vrhunca od 126 dolara zabilježenog u travnju, na vrhuncu sukoba.

Najnoviji skok cijena nafte potaknut je ozbiljnom eskalacijom u Crvenom moru, koja bi mogla dodatno ugroziti pokušaje izvoza nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva alternativnim južnim rutama, dok je Hormuški tjesnac i dalje praktički zatvoren.

Jemenski pobunjenici hutisti, koje podupire Iran, uključili su se u sukob u srijedu preuzevši odgovornost za napade na dva saudijska tankera za prijevoz nafte. Istodobno su zaprijetili dodatnim ometanjem komercijalnog brodskog prometa u Crvenom moru.

Ruta kroz Crveno more dosad je predstavljala svojevrsni sigurnosni ventil, omogućujući Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima da nastave djelomičan izvoz nafte naftovodima do luka izvan Perzijskog zaljeva.

Tijekom noći između srijede i četvrtka, Sjedinjene Američke Države izvele su dvanaestu uzastopnu noć zračnih udara na Iran, gađajući skladišta raketa i dronova, kao i sustave protuzračne obrane za koje Washington tvrdi da ih Teheran koristi za napade na brodove i susjedne zemlje u Zaljevu.

Iran, međutim, ne pokazuje znakove popuštanja.

Što eskalacija u Crvenom moru znači za tržište nafte?

Energetski analitičari smatraju da bi potpuna blokada Crvenog mora predstavljala drugi veliki udarac globalnom energetskom sektoru nakon krize u Hormuškom tjesnacu.

Posebno ranjivim smatra se tjesnac Bab el-Mandeb, uski prolaz na južnom ulazu u Crveno more, koji bi mogao postati meta blokade hutista.

Prema riječima Jorgea Leóna, višeg potpredsjednika i šefa za geopolitičke analize u kompaniji Rystad Energy, prije napada hutista kroz Bab el-Mandeb svakodnevno je prolazilo oko 2,5 milijuna barela saudijske nafte.

Ruta kroz Crveno more omogućavala je Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima izvoz oko 6,8 milijuna barela sirove nafte dnevno - približno polovinu uobičajenog obujma koji prolazi kroz Hormuški tjesnac.

Saudijska Arabija koristila je i naftovode preko Egipta za izvoz nafte preko jedne od mediteranskih luka te sjevernoafričke zemlje.

León ocjenjuje da je tržište nafte „sve ovisnije" o ruti kroz Crveno more i upozorava na „snažan novi rast cijena nafte" ukoliko oba pravca postanu nedostupna.

Dan prije napada hutista, investicijska banka Goldman Sachs upozorila je da bi cijena nafte mogla skočiti na 120 dolara po barelu do posljednjeg kvartala godine ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren. Osnovni scenarij banke ipak predviđa stabilizaciju nafte Brent na oko 80 dolara po barelu.

Koliko brzo će rast cijena nafte pogoditi potrošače?

Prema podacima Američkog automobilskog udruženja (AAA), prosječna cijena benzina u SAD-u dosegnula je u četvrtak 4,09 dolara po galonu, u usporedbi s 3,92 dolara mjesec dana ranije.

Upitan o ponovnom rastu cijena nafte tijekom jedne manifestacije u blizini Atlante u saveznoj državi Georgiji, američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu:

„Cijena će pasti, možda čak i ispod razine na kojoj je bila kada je sve počelo - samo mi dajte malo vremena."

Njemački automobilski klub ADAC priopćio je u srijedu da je cijena litre benzina porasla na gotovo 2,15 eura, što je za 33 centa više u odnosu na nedavni minimum zabilježen ubrzo nakon postizanja privremenog mirovnog sporazuma. Cijena dizela dodatno je porasla na gotovo 2,18 eura po litri, dok je prije mjesec dana iznosila 1,73 eura.

Sličan se trend bilježi diljem svijeta, pri čemu su značajnija poskupljenja prijavljena u Pakistanu i na Filipinima. U Indiji su cijene za sada uglavnom nepromijenjene, jer nacionalne naftne kompanije preuzimaju dodatne troškove na sebe.

Što bi moglo dodatno povećati cijene goriva?

Dugotrajna blokada dvaju najvažnijih svjetskih pomorskih usko grla znatno bi povećala rizik od novog šoka u globalnoj opskrbi naftom.

Brodarske bi kompanije i dalje mogle preusmjeriti promet oko južne Afrike, ali to produljuje putovanje i do četiri tjedna, dok troškove goriva povećava za više od milijun dolara po plovidbi. Ti se troškovi potom prenose na potrošače i gospodarstvo.

Premije osiguranja od ratnih rizika za plovidbu Crvenim morem također su naglo porasle nakon prijetnji hutista.

Tijekom prvih tjedana rata s Iranom, SAD i nekoliko drugih zemalja pustile su na tržište milijune barela nafte iz svojih strateških rezervi kako bi ublažile rast cijena. Budući da su te izvanredne zalihe sada znatno smanjene, pojedini analitičari upozoravaju da će njihovo ponovno popunjavanje po sadašnjim cijenama biti skuplje, što bi moglo dodatno pogurati cijene nafte naviše.

Sjedinjene Američke Države, najveći svjetski izvoznik nafte, tijekom rata su povećale isporuke na svjetsko tržište. Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), izvoz je u travnju dosegnuo 5,6 milijuna barela dnevno.

June Goh, viša analitičarka za tržište nafte u kompaniji Sparta Commodities, upozorila je ovog tjedna da bi SAD mogle uvesti ograničenja na izvoz sirove nafte ili prerađenih naftnih derivata kako bi dale prednost domaćim potrošačima.

Istodobno, Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, smanjila je u prvim mjesecima rata kupnju na najniže razine u gotovo deset godina, dijelom zbog slabije potražnje, a dijelom zahvaljujući velikim rezervama. Kako se komercijalne zalihe postupno smanjuju, više analitičara očekuje da će Peking u drugoj polovini godine povećati uvoz, što bi moglo izvršiti dodatni pritisak na rast cijena nafte.