Državni ured za reviziju objavio je 24. veljače 2025. Izvješće o učinkovitosti prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Ključni nalazi pokazuju nedostatak sveobuhvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira za prilagodbu klimatskim promjenama. To znači da je planiranje neučinkovito pa su takve i provedbe mjera prilagodbe. Nemamo razvijen sustav praćenja, evaluacije i izvještavanja o provedenim mjerama.

Preporuke Državnog ureda za reviziju su jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, stručnim kadrom, umjesto politički imenovanim. Uspostavu jasnog zakonodavnog okvira te razvoj sustava praćenja i izvješćivanja o mjerama prilagodbe. Mjesec dana kasnije, u ožujku ove godine Europska komisija ponovno je poslala Hrvatskoj "obrazloženo mišljenje", jer nije dostavila ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u zakonskom roku (30. lipnja 2024.). Obrazloženo mišljenje je korak u pravnoj proceduri Europske unije, nakon kojega može doći do podizanja tužbe pred Sudom EU ako Hrvatska u roku od dva mjeseca ne ispravi stanje.

Podsjetimo, Hrvatska je dosad dvaput primila službene opomene od Europske komisije zbog kašnjenja u dostavi ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Prvi put, u studenom 2024., Europska komisija poslala je službene opomene 13 država članica, uključujući Hrvatsku, koje nisu dostavile svoje konačne ažurirane NECP-ove do roka 30. lipnja 2024. Potom je u ožujku 2025. Komisija uputila obrazložena mišljenja (drugi korak u postupku povrede prava EU-a) pet država članica: Belgiji, Estoniji, Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Ove zemlje sada imaju dva mjeseca da isprave situaciju i dostave svoje ažurirane NECP-ove, inače Komisija može uputiti predmet protiv njih Sudu Europske unije.

Iako se EK ne referira na izvješće državne revizije u svom obrazloženom mišljenju te ove dvije stvari nisu međusobno izravno povezane, ovdje ćemo ih povezati kako bismo pokazali da su uzroci opomene EK vidljivi iz rezultata državne revizije o prilagodbi klimatskim promjenama. Nalazi revizije jasno ukazuju na razloge zbog kojih NECP nije ažuriran na vrijeme. Primarno to su slaba institucionalna koordinacija; neučinkovito planiranje, implementacija, nepostojanje analitičkih alata, javnog savjetovanja i sustava za praćenje, tj. sve što se u NECP-u mora imati.

Hrvatska nema usvojen akcijski plan za prilagodbu klimatskim promjenama s mjerama, nositeljima, rokovima, pokazateljima, financiranjem. Plan nije donesen iako je zakonski rok bio do lipnja 2021. Zbog toga se mjere ne mogu provoditi  sustavno.

Institucije nisu koordinirane na državnoj i lokalnoj razini te nije uspostavljeno predviđeno međuresorno tijelo za upravljanje klimatskim politikama.

Nedostaje prikupljanje podataka, a javnost i ranjive skupine nisu uključene u procese donošenja odluka. Ne postoji sveobuhvatni zakonodavni ni institucionalni okvir za prilagodbu klimatskim promjenama.

Planiranje je neučinkovito, kao i provedba mjera. Nema sustava praćenja, evaluacije i izvješćivanja o provedenim mjerama. Javnost i dionici nisu informirani o provedbi zbog nepostojanja sustava praćenja.

Revizija preporučuje jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, uspostavu jasnog zakonodavnog okvira te razvoj sustava praćenja i izvješćivanja o mjerama prilagodbe. Nadalje, revizija prepoznaje da najranjivije skupine nisu identificirane ni uključene u proces odlučivanja o mjerama prilagodbe.