Mada bi Savjet za nacionalne manjine u Hrvatskoj trebao djelovati autonomno i nezavisno o političkoj konstelaciji u Saboru, sve ukazuje na to da je nedavna (24.4.) odluka o smanjenju financijskih sredstava koja se dodjeljuju tjedniku Novosti prije svega politički motivirana.

Politička odluka protiv srpske manjine

Neposredno nakon odluke krovnog tijela nacionalnih manjina u Hrvatskoj da će list srpske manjine ubuduće dobivati za trećinu manje sredstava - 400.000 umjesto dosadašnjih 610.000 eura godišnje - manji partner u koalicijskoj Vladi Andreja Plenkovića, Domovinski pokret (DP), je na svojoj Facebook stranici slavodobitno objavio: „Što obećamo, to i ostvarimo - smanjeno financiranje tjedniku Novosti!"

A u svom obraćanju na sjednici Savjeta je i Furio Radin, predstavnik talijanske manjine u Saboru, jasno naglasio: „Smanjenje sredstava Novostima za 200.000 eura je politički čin."

To potvrđuje i Žarko Puhovski, filozof i politički analitičar iz Zagreba. U razgovoru za DW on, međutim, naglašava da je Savjet za nacionalne manjine od početka imao političku pozadinu: „Čitav koncept zaštite manjina je politički, da bi se izbjegli prigovori iz inozemstva, prije svega iz Njemačke. A u ovom konkretnom slučaju sada se radilo o političkom obećanju manjeg partnera u vladajućoj koaliciji, Domovinskog pokreta, koji je kao glavnu točku svog programa za izbore imao smanjivanje utjecaja „zloglasnog Pupovca", kako su govorili, na hrvatsku politiku i onemogućavanja navodnog antihrvatskog djelovanja Novosti."

Pritom se, smatra Puhovski, tu prije svega radi o dnevnopolitičkim interesima DP-a „koji se želi pozicionirati kao jedina prava desničarska stranka u zemlji. Pri tome su oni u hrvatskom kontekstu desničari prije svega po svom „srbožderstvu", po tome što su izrazito protusrpski orijentirani."

Ne samo folklor i narodni običaji

Mada Savjet za nacionalne manjine svoju odluku o smanjenju sredstava Novostima nije obrazložio, što im i nije obaveza, predsjednik Savjeta Tibor Varga je nakon sjednice u kratkoj izjavi novinarima ustvrdio da to nije bio politički čin i da je Savjet djelovao neovisno. Rekao je da se odluka nije donosila pod političkim pritiskom Domovinskog pokreta, već da se radi o tome da se financiraju programi kulturne autonomije kao što su informiranje, izdavaštvo, kulturne manifestacije i kulturni amaterizam, ali ne i politički medijski sadržaji.

Glavna urednica Novosti Andrea Radak u razgovoru za DW ističe da je to malo uvjerljivo i osim toga u suprotnosti sa zadaćom Savjeta koji bi trebao unapređivati sudjelovanje manjina u javnom životu zemlje. „Tibor Varga je rekao da Savjet financira programe kulturne autonomije, a za politički sadržaj nema sredstava. No taj se kriterij primijenio samo na Novosti, a drugima nije. Utoliko se tu radi o arbitrarnoj, a ne o načelnoj odluci."

Radak napominje da se pripadnici nacionalnih manjina ne mogu reducirati samo na to obilježje. „Oni su i politički građani ove zemlje, njihovi specifični problemi ne isključuju sve druge probleme i teme kao što je pitanje mirovina, mogućnosti dostupnog stanovanja ili visina plaće. Ne može se tu napraviti rez. Tu se stvara umjetna podjela kako bi se pripadnike nacionalnih manjina getoiziralo, kako bi ih se učinilo građanima drugog reda koji ne mogu ravnopravno participirati u političkom životu zemlje, već se imaju samo baviti folklorom, narodnim običajima i sličnim", kaže naša sugovornica.

Discipliniranje medija

Osim toga su Domovinskom pokretu, smatra Radak, Novosti problem ne samo zato što su list srpske zajednice, već i zato što list kritički piše o DP-u. „Pišemo o njihovim antimanjinskim politikama ili o suradnji sa strankama ekstremne desnice u okruženju, čak sa strankama koje imaju aspiraciju prema hrvatskom teritoriju. Oni imaju vrlo konkretan motiv zašto žele zaustaviti naše pisanje", uvjerena je glavna urednica Novosti.

Utoliko ovaj napad na Novosti ima šire značenje, pogotovo u kontekstu sve većih napada na slobodu medija širom svijeta. „Domovinski pokret se divi postignućima Orbana, pogotovo kada se radi o medijima. Oni traže ne samo potpuni prestanak financiranja Novosti, već zahtijevaju promjenu cjelovitog medijskog krajolika u Hrvatskoj, na način da se ne smije pisati protiv hrvatske države, Domovinskog rata itd. Postoji jasna namjera da se ograniče sloboda medija i pluralizam", kaže Radak.

Stanje s medijima u zemlji ona općenito ocjenjuje kao loše i kao primjere navodi ne samo sadašnji pritisak na Novosti nego i val otpuštanja na HRT-u i drugim medijskim kućama. Osim toga tiskani mediji teško da bi uopće preživjeli bez nekog vida financiranja iz javnih izvora: bilo da se radi o smanjenom PDV-u, ovisnosti o reklamama javnih poduzeća ili prelijevanju gradskih i općinskih sredstava, prije svega u lokalne medije.

Sprema se tužba

Ovo smanjenje sredstava će za samu redakciju Novosti svakako imati negativne posljedice, ali glavna urednica napominje da neće biti ni otpuštanja niti smanjenja plaća. Jedna od mogućih mjera bilo bi smanjenje tiraže.

Istovremeno se razmišlja o poduzimanju pravnih koraka protiv ove odluke i podnošenju tužbe - kako pred nacionalnim, tako i pred međunarodnim sudovima - zbog diskriminacije. Radak smatra, naime, da su u slučaju Novosti zadovoljena oba kriterija za procjenu diskriminatornog djelovanja: s jedne strane je pričinjena šteta, a s druge strane je to štetno djelovanje uvjetovano pripadnošću nacionalnoj manjini - u slučaju Novosti srpskoj. Europska regulativa traži da financiranje djelatnosti nacionalnih manjina bude po jasnim kriterijima, nediskriminatorno i stabilno. Kada će tužba biti podnesena još nije jasno - trenutno se prikuplja sva potrebna dokumentacija.