Moždani udar, moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI ili apopleksija mozga "pokosi" naizgled zdravog čovjeka poput munje. Najčešće žrtve su muškarci iako je stopa smrtnosti viša kod žena.

Glavni uzrok (u 80% slučajeva) je poremećaj u prokrvljenosti, odnosno iskemija pri kojoj tjelesna tkiva ne primaju nedovoljnu količinu kisika zbog smetenog protoka krvi u žilama koje ih poslužuju.

Moždani udar uz brzu i ispravnu pomoć ne završava smrtno. Često pacijenti već nakon kratkog vremena uspijevaju vratiti sve tjelesne funkcije. Na rehabilitacijima su se nekad nalazile uglavnom starije osobe, ali moždani udar danas sve češće pogađa i mlađe ljude.

UZROCI

Smanjen protok krvi najčešći je uzrok moždanog udara. Poremećaj moždane cirkulacije većinom je posljedica arterioskleroze koja sužuje krvne žile. Međutim, stabilan kardiovaskularni sustav može nadoknaditi nastalu štetu i osigurati prokrvljenost.

Do poremećaja u protoku krvi može doći zbog nastanka tromba ili embolije. Tromb je krvni ugrušak koji se formira u krvnim žilama mozga, dok embolija nastaje u drugim dijelovima tijela iz kojih se širi dalje. Moždani udar (nešto rjeđe) uzrokuju pukotine (disekcija) u krvnim žilama do kojih dolazi zbog stresa ili fizičkog napora.

U rizičnu skupinu se ubrajaju osobe s visokim krvnim tlakom koji sudjeluje i u nastanku arterioskleroze. Visoki tlak povećava rizik od moždanog udara za četiri puta pa je redovita liječnička kontrola vrlo važan dio prevencije.

Kako nikotin šteti kardiovaskularnom sustavu, u rizičnu skupinu se također ubrajaju pušači, a vjerojatnost od udara je povećana i kod ljudi s visokom razinom masti u krvi.

SIMPTOMI

Moždani udar se često tiho najavljuje nekoliko tjedana ili mjeseci prije pravog udara. Problem je u tome što pacijenti ne prepoznaju simptome te ih pripisuju svakodnevnom stresu i iscrpljenosti ili ih jednostavno ignoriraju. Simptomi se odnose na probleme u govoru i koncentraciji koji se javljaju u vrlo kratkim epizodama. Nadalje, moguće su kratkotrajne paralize, općenit osjećaj slabosti, nedostatak kisika i brz gubitak daha.

Navedeni nagovjestitelji udara mogu u potpunosti nestati u roku nekoliko minuta ili sati, ali i uzrokovati oštećenja mozga. Simptomi izravno ovise o dijelu mozga koji je pogođen udarom. Najčešće dolazi do paralize i to ne samo u rukama i nogama nego i licu. Čest simptom je već spomenuta teškoća govora (mucanje). Dodatni simptomi sežu od mučnine i glavobolje do gubitka svijesti.

PRVA POMOĆ

Moždani udar traži brzu reakciju i poziv hitne pomoći. S pogođenim je potrebno odmah uspostaviti usmeni kontakt kako bi se ustanovilo je li pri svijesti ili ne. Ukoliko izostaju osnovne vitalne funkcije, otkucaj srca i disanje, pogođenog je potrebno odmah reanimirati masažom srca i umjetnim disanjem (usta na usta).

Ukoliko srce pacijenta kuca i on samostalno diše, potrebno mu je puno svježeg zraka. Otvorite sve prozore u kući, a pacijenta polegnite tako da mu su mu ramena i glava u povišenom položaju (oko 30 stupnjeva). Na taj način se smanjuje pritisak u mozgu do dolaska liječnika.