Hrvatski školarci imaju najmanju tjednu satnicu materinjeg jezika u Europi. U prvom razredu učenje hrvatskog počinje s pet sati nastave tjedno, a završava s četiri sata u gimnazijama. U većini strukovnih škola situacija je još lošija, hrvatskom jeziku posvećeno je samo tri sata nastave tjedno.

Istodobno, u drugim europskim zemljama učenici mnogo više sati provode učeći materinji jezik, a jedan od pozitivnih primjera je Finska, gdje ga uče čak 14 sati tjedno. Uz to, istraživanja su pokazala da očiti manjak sati hrvatskoga utječe i na pismenost mladih.

Sva istraživanja potvrđuju kako petnaestogodišnjaci u Hrvatskoj, u odnosu na europske vršnjake, pokazuju ispodprosječnu čitateljsku pismenost. 

Situacija nije puno bolja niti kod mladih srednjoškolaca pa i studenata kod kojih je utvrđen vrlo nizak i zabrinjavajuć stupanj pismenosti. To znači da oni nerado pišu, a kada to i rade, često griješe i to na svim razinama