Svjetska meteorološka organizacija i Britanski meteorološki ured predviđaju da će svijet biti pogođen sve snažnijim, češćim i pogubnijim vremenskim ekstremima - od uragana, suša i poplava do požara.

Postoji čak 80% vjerojatnosti da će svijet u idućih pet godina oboriti barem jedan godišnji temperaturni rekord, a kritični temperaturni prag od 1,5 °C bit će premašen u svakom slučaju.

Više temperature znače više izgubljenih života

Klimatologinja Natalie Mahowald sa Sveučilišta Cornell, koja nije sudjelovala u izradi prognoze, kaže da "više globalne prosječne temperature možda zvuče apstraktno, ali to znači više ekstremnog vremena: jači uragani, jače kiše, dugotrajne suše".

"Ukratko, više temperature znače više izgubljenih života", upozorava Mahowald.

I Johan Rockström, ravnatelj Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja, slaže se: "Svaka desetinka stupnja koju uzrokuje ljudska aktivnost povećava rizik od ekstremnih događaja - od toplinskih valova do poplava, požara i uragana".

Cilj od 1,5 stupnjeva Celzija bit će premašen

Znanstvenici sada prvi put upozoravaju kako postoji mala mogućnost da će svjetska temperatura prije kraja desetljeća premašiti 2 °C iznad predindustrijskih vrijednosti.

Cilj Pariškog klimatskog sporazuma bio je zadržati porast ispod 1,5 °C, no meteorolozi navode da postoji 86% šanse da će barem jedna od sljedećih pet godina biti toplija za 1,5 °C, a 70% šanse da će cijeli petogodišnji period prijeći taj prag.

Za usporedbu, prije deset godina znanstvenici su smatrali da postoji tek 1% vjerojatnosti za takav porast - a prošle godine dogodilo se upravo to.

Adam Scaife i Leon Hermanson iz britanskog Meteorološkog zavoda nazivaju ova nova predviđanja "šokantnima". Hermanson dodaje: "Nitko ne želi to čuti, ali znanost nam to jasno govori."

Iako se tehnički prag od 1,5 °C odnosi na 20-godišnji prosjek, a 2024. je bila samo privremeno toplija, predviđa se da će u prosjeku idućih pet godina temperature prijeći tu granicu. Chris Hewitt, direktor klimatskih službi Svjetske meteorološke organizacije, procjenjuje da je svijet sada oko 1,4 °C topliji nego sredinom 19. stoljeća.

Toplinski valovi i šumski požari postaju normalni

"Kako temperature rastu, sve više ljudi će biti izloženo smrtonosnim toplinskim valovima. Ako se ne budu mogli zaštititi, vidjet ćemo više smrti i ozbiljnih zdravstvenih problema. Toplija atmosfera također znači više šumskih požara", upozorava Richard Betts iz britanskog Meteorološkog zavoda.

Led na Arktiku, koji se zagrijava čak 3,5 puta brže od ostatka planeta, nastavit će se topiti, a razina mora će rasti, dodaje Hewitt.

Kad se obori rekord - to postaje novo normalno

Znanstvenici ističu da su globalne temperature u stalnom rastu, a prirodni ciklusi poput El Niña samo privremeno utječu na oscilacije. Nakon svakog "skoka" izazvanog El Niñom, svijet se više ne vraća na znatno niže temperature.

"Kad jednom dosegnemo novi temperaturni rekord, to postaje novo normalno", kaže klimatolog Rob Jackson sa Sveučilišta Stanford.

Efekt La Nine

Ove zime, iako se očekivalo da će siječanj 2025. biti hladniji zbog prijelaza na suprotnu fazu - La Niñu - on je ipak bio topliji za 0,1 °C u usporedbi sa siječnjem 2024., pokazuju podaci europske klimatske službe Copernicus.

Samantha Burgess iz Copernicusa ističe da čak i ako se La Niña potpuno razvije, njezin efekt neće biti dovoljan da zaustavi rast globalne temperature. "Najveći razlog zagrijavanja je izgaranje fosilnih goriva", zaključuje Burgess.