Vincent van Gogh si je odrezao uho, a Sylvia Plath je gurnula glavu u pećnicu. Povijest je prepuna primjera sličnih njihovima. Pa jesu li ti ljudi bili luđaci ili genijalci? Prema studiji objavljenoj u časopisu Psychological Science, vjerojatno su bili i jedno i drugo.

U pokušaju da utvrdi vezu između psihoze i kreativnosti psihijatar Szabolcs Kéri s mađarskog sveučilišta Semmelweis, usredotočio se na neuregulin 1 - gen koji igra važnu ulogu u mnogim moždanim procesima, uključujući razvoj i jačanje komunikacije između neurona. Međutim, varijacija toga gena (genotip) povezuje se s povećanim rizikom od razvoja mentalnih poremećaja poput šizofrenije ili bipolarnog poremećaja.

Istraživači su za provođenje studije izabrali volontere koji sebe smatraju vrlo kreativnima i uspješnima. Oni su podvrgnuti brojnim testiranjima, uključujući provjeru inteligencije i razine kreativnosti koja se 'mjerila' odgovorima na niz neobičnih pitanja. Jedno od njih je bilo: "Pretpostavite da s oblaka vise vrpce koje se pružaju do zemlje. Što mislite da bi se u tom slučaju dogodilo?" Ocijene su davane na temelju originalnosti i fleksibilnosti odgovora na takav tip pitanja. Prije izrade krvne slike volonteri su ispunjavali i upitnik o kreativnim uspjesima u životu.

Rezultati istraživanja pokazali su kako postoji direktna veza između neuregulina 1 i kreativnosti. Ispitanici s višom razinom specifične varijante toga gena postigli su znatno bolje rezultate na testovima kreativnosti, a postigli su i veće kreativne uspjehe tijekom života nego oni s drugačijom varijacijom gena.

Psihijatar Kéri naglasio je kako se radi o prvom istraživanju koje je pokazalo kako gen povezan s psihozom ima in neke potencijalno korisne funkcije. Primijetio je kako "molekularni faktori povezani s ozbiljnim mentalnim poremećajima, a prisutni su i kod zdravih osoba, vjerojatno omogućavaju ljudima da misle i djeluju kreativnije".

Istraživanja također upućuju na vjerojatnost da određene genetske varijacije, iako povezane s ozbiljnim zdravstvenim problemima, preživljavaju evolucijsku selekciju i ostaju u 'genskom bazenu' ako imaju neke pozitivne učinke.