Još u nedjelju se činilo da bi ovaj G7 samit mogao utonuti u oblak loše volje, neslaganja i loše komunikacije. Međutim, na dan njegovog završetka je američki predsjednik preuzeo kormilo, nakon što je dva dana širio neizvjesnost oko trgovinskog rata s Kinom i njegovom pozicijom u iranskoj krizi. Donald Trump je mahao maslinovom grančicom u smjeru Pekinga i popustio je pred naporima francuskog predsjednikada ublaži iransku krizu.

Predsjednik se pobrinuo za dobro raspoloženje predsjednika

Domaćinu Emmanuelu Macronu je uz puno diplomatske vještine pošlo za rukom odobrovoljiti američkog predsjednika. "Dobro smo surađivali, bilo je puno konsenzusa, kao i puno pozitivnih rasprava," ocijenio je. Na kraju je sa samita odaslana poruka jedinstva. Dva lidera su održala zajedničku konferenciju za novinare na kojoj je Donald Trump domaćina nazvao "izvanrednim političkim vođom", a Macron je na sva usta veličao prijateljsku suradnju s Trumpom.

Sadržajno je Macron kao uspjeh, prije svega, zabilježio to što je od Trumpa dobio odriješene ruke kako bi pokušao ispregovarati približavanje Iranu. Francuz želi kao supotpisnik sada već nefunkcionalnog Iranskog nuklearnog sporazuma okončati eskalaciju sa SAD-om zbog napetosti u Hormuškom tjesnacu. Zato je u subotu navečer pozvao iranskog ministra vanjskih poslova Zarifa kao iznenadnog gosta u Biarritz. Najprije je Trump reagirao odbijanjem da bi se u ponedjeljak iznenada otvorio ka mogućem diplomatskom približavanju.

"Zacrtali smo put", rekao je predsjednik Macron, iako su okolnosti još uvijek krhke. On je telefonirao s predsjednikom Rohanijem i ovaj je, kako je rečeno, izrazio spremnost, uz određene uvjete, sastati se s Trumpom. Možda je dogovor moguć - članice G7 su se u svakom slučaju složile, kako je istaknuto, da Iran ne bi trebao dobiti nuklearno oružje i da se treba tražiti rješenje.

Na opće iznenađenje, Trump je također izjavio da je sastanak s Rohanijem moguć. Njemu je, kako je rekao, stalo da Iran ne bude u posjedu nuklearnog oružja i balističkih raketa. To bi se moglo brzo postići novim sporazumom - i uz određene uvjete bi se mogle ukinuti sankcije. "Moraju aktivno sudjelovati u igri", dodao je američki predsjednik; a ako ne budu, naići će na nasilje i otpor, dodao je potom. On ne želi, kako je rekao, promjenu režima u Iranu, to ne bi moglo funkcionirati. Istaknuo je i da je francuski predsjednik napravio odličan posao po tom pitanju te dodao: „Njegujem pozitivne osjećaje prema Iranu i poznajem mnoge sjajne Irance."

Trump je također potvrdio da ga je Macron na rubu samita G7 unaprijed obavijestio o iznenađenju vezanom za Iran. U nedjelju o tome, navodno još ništa nije znao. Osim toga je rekao kako Iran ima veliki potencijal koji je istom dahu usporedio s onim Sjeverne Koreje pod Kim Jong Un-om. Politička dosljednost nije jedna od jačih strana američkog predsjednika.

Približavanje u trgovinskom sporu

Sa sličnim optimizmo su se dvojica predsjednika očitovala i u vezi mogućeg zatopljenja odnosa u trgovinskom sporu sa Kinom. O toj se temi dugo raspravljalo i suglasni smo da kineske trgovinske prakse, kada je riječ o intelektualnom vlasništvu i dampingu, nisu fer, izjavio je Macron. Rekao je i da se namjeravaju intenzivirati pokušaji dogovora oko novih pravila svjetske trgovine. Trgovinski rat između SAD-a i Kine, naglasio je, stvara neizvjesnost za globalnu ekonomiju i dogovor bi bio dobar za sve.

Unatoč promjenjivosti raspoloženja Trumpa prema Kini tijekom posljednja tri dana, na kraju sastanka u Biarritzu američki predsjednik je rekao: "Mislim da oni (Kina) žele postići dogovor. Potpredsjednik partije je rekao da želi sporazum u mirnim okolnostima. Kina je teško pogođena našim carinama i mislim da je spremna na dogovor."

Francuska, osim toga, gaji optimizam da bi prijepor oko uvođenja novog digitalnog poreza, na koje je Donald Trump odgovorio prijetnjama o uvođenju carina na francuska vina, mogao biti riješen 2020. godine međunarodnom regulacijom na nivou OECD-a. A njemačka kancelarka je na sastanku u četiri oka pokušavala uvjeriti američkog predsjednika da se ponovno nastave trgovinske pregovore s EU-om o carinskoj slobodi za industrijske proizvode, kako bi jenjale carinske prijetnje koje mjesecima lebde nad autoindustrijom. Trump to, za početak, barem nije odmah odbio.

Sprječavanje katastrofa umjesto dobrih rezultata

Sve u svemu, ovaj samit ne odlikuju konkretni rezultati. Njegov uspjeh ogleda se u pametnoj režiji domaćina koji je uspio spriječiti nove ispade Trumpa i otvoriti vrata za pregovore, kako u vezi svjetske trgovine, tako i iranske krize. Svi pak znaju to da zaklinjanje u jedinstvo i dobru volju na G6+1 seže tek dotle, koliko traje dobro raspoloženje američkog predsjednika.

Usprkos svojoj najavi da neće biti zajedničke završne deklaracije, predsednik Macron je ipak na koncu došao s jednim listom papira: u njemu je istaknuta posvećenost reformi Svjetske trgovinske organizacije, jedinstven stav o tome da Iran ne treba imati nuklearno oružje i da treba težiti miru i stabilnosti u regiji. Uz to, kako je navedeno, trebao bi se održati i samit posvećen Ukrajini i konferencija o Libiji. U svakom slučaju, američki predsjednik se nije uprotivio niti jednoj od tih točaka.

Pomoć Amazoniji

Posebno zanimljiva činjenica nije bila ta što se na samitu G7 odlučilo pomoći u gašenju šumskih požara u Amazoniji, kao ni mizerna svota od 20 milijuna eura pomoći, niti to da su bila potrebna tri dana kako bi se odluka o tome donijela, već da je Donald Trump izostao sa sastanka o klimatskim promjenama, zaštiti oceana i ostalim ekološkim temama. Sastanak na kojem se odlučilo da se kupnjom kanadera i kasnijim pošumljavanjem pomogne zemljama koje graniče s Amazonskom prašumom je tako, zapravo, bio sastanak G6.